Rječnik je promovisan u Narodnoj biblioteci Dositej Obradović, a knjigu je za štampu priredio direktor ove ustanove Elijas Rebronja, tako što je sistematizovao i objedinio dio različite leksikografske građe koju sadrži originalni “Novopazarski zapisi” i “Rječik iz 18. vijeka”.
Jedan od ciljeva Budmanijevih zapisa u periodu njihovog nastanka, kada je Novi Pazar bio veliki trgovački centar, bio je da pomogne trgovcima da se snađu u trgovini, da olakša uspostavljanje poslovnih veza između onih koji su govorili italijanskim jezikom i trgovaca različitih krajeva i zemalja.
Veliki dio originalnog teksta tih zapisa je nažalost izgubljen, dok su dijelovi ovog dokumenta danas dostupni u okviru objavljenih zbornika.
Rebronja je ovu građu pronašao, istražio, protumačio, prepisao i učinio dostupnom, a knjiga predstavlja važno svjedočanstvo o životu i govoru novopazarskog, kako bošnjačkog tako i srpskog, stanovništva.
U knjizi se nalaze riječi kao što su pohara u značenju krađa; šega u značenju podsmijeh; rufet u značenju glumac ili umjetnik; presjed u značenju košnice koja se koristi za priplod pčela i slične riječi od kojih su mnoge još uvijek koriste u Novom Pazaru.
On je uspio da pronađe i dešifruje 450 riječi, od ukupno 650 koliko je imao originalni spis, kao i oko 40 izreka, od ukupno 60 za koje se zna da su postojale.
“Iz ovog spisa možemo vidjeti da su ti Novopazarci govorili istim jezikom. Taj narod nije govorio turskim, već jednim istim jezikom i vidimo da je taj jezik u to vrijeme bio gotovo identičan jeziku nako 290 godina, odnosno identičan govoru kojim se danas govori u Novom Pazaru“, rekao je Rebronja na promociji knjige.
On je istakao da se iz ovih zapisa može videti kako su ljudi živjeli, kakvi su se događaji dešavali, koliko je bilo trgovaca i druge slične informacije o tadašnjem društvu i životu.
“Bilo je na stotine ljudi iz Dubrovnika koji su trgovali u Novom Pazaru. Novopazarski zapisi nam govore da se u gradu nalazio veliki broj magacina. U Novom Pazaru su boravili konzuli, ambasadori, ugledni ljudi iz drugih država. To je bio centar u koji dolaze ljudi iz Austrougarske, Bugarske, Italije, Dubrovnika, Turske….Trgovina bi često trajala tri mjeseca bez prekida. Bilo je na hiljade turista, vlasnika brojnih karavana koje dolaze iz različitih krajeva svijeta. Uz svu tu trgovinu paralelno se razvijala i kultura i upravo su brojna književna djela nastala na prostoru Novog Pazara“, rekao je Rebronja.
Profesor Redžep Škrijelj je na promociji knjige ukazao da su dio riječi Novopazsrkih zapsia kasnije koristili Vuk Karadžić i Đura Daničić.
„Budmani je zapisao najznačajnije riječi koje su bile bitne sa trgovinu i poslovanje. Tu su i značajne izrake, ali sama univerzalnost rječnika govori o njegovoj širokoj primjeni. On svakako uvodi Novi Pazar u jednu značajnu jezičku historiju, a jezikoslovci će imati u narednom periodu čime da se pozabave. “, rekao je profesor Škrijelj.
Promocija Rječnika govora Novog Pazara iz 1734. jedna je od manifestacija kojom ova biblioteka ove godine obilježava Dan grada Novog Pazara.
A.Šaljić