Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

Mejra Gusinac: Povećan broj djece sa poteškoćama u govoru

Broj djece koja imaju poteškoće u govoru u Novom Pazaru povećava se iz godine u godinu, a kod mnogih roditelja još uvijek ne postoji razvijena svijest o potrebi rane intervencije, kaže defektološkinja iz ovog grada Mejra Gusinac.

Iako je pojedinim roditeljima simpatično kada mališani nepravilno izgovaraju riječi, ta pojava sa godinama kasnije može prerasti u poteškoću za tinejdžere, pa čak i odrasle ljude.

Gusinac za portal Free media ističe da roditelji često nalaze različite razloge da odlože posete defektolozima i logopedima.

“Do četvrte godine djeteta roditelji razvojno kašnjenje ne vide kao problem. Često navode da je otac djeteta ili amidža kasno progovorio, da je razmažen i slično. Međutim, čim dijete krene u vrtić ili bude okruženo drugim mališanima, tada počinju da primjećuju razlike“, kaže ona.

Javnost je upoznata sa činjenicom da su svake godine sve lošiji rezultati testiranja predškolaca.

Stručnjaci, logopedi, psiholozi i defektolozi ukazuju da je prije 70 godina oko osam odsto mališana predškolskog uzrasta u Srbiji imalo problem s govorom, a da je taj procenat danas višestruko veći. Sličan trend može se primjetiti i u Novom Pazaru.

“Imamo poremećaje u govoru propraćene kašnjenjem kognitivnog ili motornog razvoja, a imamo i one izazvane ekranizmom. I kod jednih i kod drugih vidim porast“, kaže Gusinac, koja je defektološkinja u jednoj novopazarskoj osnovnoj školi, ali i pruža pomoć i u privatnoj ordinaciji.  

Ona za naš portal priča o prevencijama, adekvatnom reagovanju i postupcima, a otkriva nam i koji bi to mogli biti prvi znaci da nešto nije u redu u razvoju najmlađih.

“Još od nulte do prve godine imamo taj kontakt očima, reagovanje na izgovor imena, na zvuke i slično. Nakon toga već do druge godine očekujemo da dijete razumije par osnovnih naloga kao i da ih imenuje. Važno je da se probudi svijest za praćenje razvoja djeteta od rođenja do šeste godine kod defektologa, ali i da se redovono odlazi kod pedijatra“, kaže ova defektološkinja.

Kako ističe, svako dijete je individua za sebe, te savetuje roditelje da podstiču komunikaciju od najranijih dana.

“Govor, kognitivni faktori, motorni, socijalni i emotivni su toliko isprepletani da je teško odvojiti jedan od drugih, pa tako i dati savete za svaki, a budući da je svako dijete individua za sebe roditeljima savetujem da kroz igru stimulišu djecu od rođenja. Čak i dok je beba u stomaku. Interakcija jedan na jedan, šetnje, igre, komunikacija sa djecom je najvažniji savjet koji mogu da im dam“, rekla je  Gusinac.

Prenosi nam da roditelji najprije primjete zaostajanje u govoru, a onda se na pregledu dobije šira slika, tokom koje se dešava da nije problem samo u govoru, jer su sva razvojna polja povezana.

Kaže da roditelji, čije dijete ima poteškoće, moraju razmišljati da posjete stručnjake, ne samo psihologa ili logopeda.

“Čitav tim defektologa treba da se posjeti, jer svako od nas ima užu specijalnost i jedni bez drugih ne možemo imati potpunu sliku o djetetu. Kod nas u Novom Pazaru roditelji se kasnije odlučuju da posjete stručnjaka, međutim, nadam se da će zbog sve većeg broja tribina, radionica, početi češće i ranije da posjećuju defektologe“, ističe Gusinac.

Ona objašnjava da moderne tehnologije i uređaji često ometaju dobar razvoj.

“Ranije sam pomenula termin ‘ekranizam’, koji je na veliku žalost previše zastupljen na našim prostorima. Telefoni i televizori su razlog ‘ekranizma’. Djeca se rađaju sa istim brojem neurona koje će imati celog života, a radijacije iz telefona i tv-a, kao i sam sadržaj istih u nekontrolisanom okruženju imaju velike posljednice na kognitivni razvoj i sposobnosti, što se nadovezuje i na govor“, kaže Gusinac.

Dodaje da danas djeca ne rastu sama od sebe, kao ranije, već da živimo u vremenu velikih promjena, kako kulturoloških tako i digitalnih.

“To znači da roditelji treba da su upućeni u to šta njihovo dijete gleda na tv-u, telefonu, ko ga okružuje i na koji način. Moramo da naučimo da balansiramo između roditelja koji sve dopuštaju i onih koji su previše strogi. Znam da je teško naći sredinu, međutim, roditelji su ti koji moraju biti autoritet djetetu. Oni koji su u nedoumici mogu da se obrate stručnjacima, to nije sramota, već sastavni dio našeg ulaganja u najmlađe“, zaključila je ona.

A. Šaljić

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti