Ovaj nesuđeni nastavnik biologije iz Novog Pazara i prepoznatljivi ulični prodavac čajeva na usluzi je svima koji žele da očuvaju zdravlje na prirodan način, a znanje je stekao kroz formalno obrazovanje i dugogodišnje iskustvo.
Zvanje diplomiranog profesora biologije stekao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu.
Iako se bavi onim što ga ispunjava, Mitko je ipak dugi niz godina čekao mjesto nastavnika biologije u nekoj od ovdašnjih obrazovnih ustanova.
Sticajem okolnosti nikada nije radio u školi. Kako kaže, nije siguran da bi sada prihvatio to mjesto, jer je već prošlo mnogo godina, a u međuvremenu je postao prepoznatljiv i uspješan travar.
“Očekivao sam da će to sve ići nekim regularnim putem. Da se prijavim na konkurs, pa da ide bodovanje, da postoje neki kriteriji. Još tokom studija osjetio sam ljubav prema botanici, kupovao sam knjige, išao u prirodu, tražio, upoređivao. Zaključio sam da je ovaj posao pronašao mene. Mi tražimo posao, ali on ipak nađe nas”, kaže Mitko za portal Free media.
Čajevi kao prirodna prevencija
Mitko već 30 godina skuplja plemenite biljke, istražuje ljekovita svojstva rijetkih trava, traga za najboljim i najčistijim lokacijama na kojima se mogu ubrati kvalitetni čajavi koje suši, pakuje i prodaje.
Kupcima nudi preko 100 vrsta čajeva, uglavnom domaćih, za koje kaže da su provjereni, farmaceutski istraženi i odobreni, a za one koji imaju posebene želje ima i one rijetke iz različitih krajeva svijeta.
On ističe da u Novom Pazaru postoji dio građana koji piju čajeve kao vid prirodne prevencije od oboljevanja.
“Kod nas postoji ta tradicija ispijanja čajeva još iz perioda Osmanlija, a možda čak i iz ranijeg perioda, kada su travari istovremeno bili i hećimi. Oni su bili najpreči i najpozvaniji da pomognu kad se nešto desi. Na primjer, ako je u pitanju prijelom ruke, travar postavi i fiksira kost, a zatim stavi biljku gavez na ruku i na taj način kost pravilno i brzo zaraste“, objašnjava nam Mitko.
Travari obično pariraju svemu što građanima nudi farmaceutska industrija.
Mitko smatra da je briga o zdravlju kroz prevenciju i upotrebu ljekovitog bilja uvijek bolja opcija od neumjerenog konzumiranja industrijskih lijekova.
“Prvi lijekovi dobijeni su od biljaka, od njihovog stabla, cvijeta, ploda ili korijena. Ljudi su u prošlosti uglavnom ispitivali kako neki sastojci biljke utiču na njihov organizam i tako su nastali lijekovi, a onda su farmaceuti počeli sa velikom proizvodnjom. Na žalost, u tom farmaceutskom biznisu i u velikoj proizvodnji čovjekovo zdravlje više nije primarni cilj”, kaže on.
Kao primjer navodi lijek aspirin, koji dobar dio stanovništva redovno koristi.
“Taj lijek je posljedica slučajnog pronalaska u kori bijele vrbe (lat.salix alba). Jedan hemičar je iz iz nje izvukao salicin i primjetio da on ima prilično dobro dejstvo na krv, to jest da razrjeđuje gustinu krvi, pa su nakon toga neki naučnici zaključili da je čisti i od masnoće. Mogu da navedem i biljku u narodu poznatu kao Crni gavez (Lat.Simfitum officinale), koja u sebi ima alaptoina koji ima moć da obnavlja tkivo. Gušter kome otpadne rep i kome izrasta novi, luči ovu supstancu. Vidim da se proizvode neki gelovi na bazi gaveza”, pojašnjava nam Mitko.
Dok razgovaramo prilaze mu prolaznici, a naš razgovor prekidaju i brojni kupci.
Uz kesu sa čajem dobijaju i njegove detaljne savjete o pripremi, ali i u kojem dijelu dana je najbolje da ga piju.
Mitko im strpljivo objašnjava i koje propratne efekte neka biljka ima.
“Kantarion je, na primjer, antidepresiv. Djeluje tako da čovjeka malo probudi i da mu volje za životom. Sa druge strane, oni koji su hiperaktivni treba da piju čajeve od drugih biljaka kao što je matičnjak, melisa i majčina dušica. Biljka pod nazivom valerijana je bila na cijeni, a važno je znati da je riječ o veoma jakoj biljci, koja ukoliko se koristi duže može izazvati zavisnost. Treba biti umjeren”, savjetuje on.
Kako ističe, ne treba na svoju ruku miješati bilje, te da je i za to neophodno znanje. Nekada kombinovani čajevi mogu poništiti dobro dejstvo koje inače imaju kada se uzimaju zasebno.
Čajevi sa posebne lokacije
Pored Mitka u Novom Pazaru trenutno postoji pet, šest travara. Oni posvijećeni, koji se ne bave isključivo preprodajom čajeva, obično odlaze na udaljena mjesta i zalaze duboko u prirodu da bi pronašli kvalitetne i rijetke vrste.
Mitko kaže da put do dobrog čaja ponekad može biti dug.
“Poranim, ranac na leđa i idem. Ne otkrivam lokacije na kojima nalazim čajeve, ali u suštini nemam ni od koga da sakrijem, jer sve manje ljudi možete sresti koji planski idu da beru čajeve. U suštini branje je važno i zbog same prodaje. Da bi cijena čaja bila niža moram sam da ga uberem. Ukoliko bih preprodavao tu bi bila znatno manja zarada, a i skuplji čaj. Izuzeci su oni čajevi kojih nema kod nas, a ljudi ih traže i moraju da ih nekako nabave. Od hibiskusa, zelenog čaj, biljke zvane sena, koja se pije protiv zatvora. To je biljka sa arapskog podneblja i ja je nabavim za one koji je traže”, kaže on.
On ukazuje na veliku ljekovitost žalfije, čiji je latinski naziv salvia officinalis.
”Salvia znači zdravlje. Stari Rimljani su to znali i govorili su: Blago onom u čijem vrtu rađa žalfija, živjet će 100 godina. Značajan je sporiš ili hajdučka trava, ova biljka ima više naziva koji variraju od kraja do kraja”, dodaje Mitko.
Osim toga, ističe da mnoge biljke slično izgledaju, ali da imaju različite efekte.
“Na proljeće se recimo pojavljuje sremuš, divlji luk koji uspješno čisti krvne sudove, veoma dobra i značajna biljka. On ima svog, da tako kažem, dvojnika, takozvani mrazovac. Dakle, izgledaju isto, a ko ne zna može lako da ubere mrazovac i koristi ga misleći da pije divlji luk. Ukoliko se zamijene može da ispadne loša stvar. Pravi travar će da iščupa i gleda korijen, ali i prepozna specifičan miris“, kaže Mitko.
Zaključuje da je njegov otac ipak bio u pravu, škola i znanje su važni u svakoj oblasti, a njemu itekakao svakodnevno pomažu u ovom poslu.
A.Šaljić
