Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

Mushaf u novopazarskom muzeju nastao u 16. veku

Arheolog Mustafa Baltić rekao je večeras da su stručnjaci za osmanski jezik utvrdili, na osnovu stila pisanja i ukrašavanja prve strane, da je jedan od rukopisa Kur’ana koji poseduje Muzej “Ras“ u Novom Pazaru najverovatnije nastao u 16. veku.

On je tokom prezentacije projekta “Proučavanje i hronološko određivanje mushafa biblioteke Muzeja Ras“ rekao da on spada u jedan od najstarijih u zemlji, te da je prepravljan i dopisivan sve do 18 veka.  

“Sam projekat je nastao na osnovu mišljenja da je Kur’an koji poseduje muzej iz 15. veka, što se smatralo na osnovu zapisa na pretposlednjoj strani, gde je upisana 858 hidžretska godina. Međutim, na osnovu ovog istraživanja otkrili smo da to uopšte nije broj godine, već cena računa koju je platio njegov vlasnik za koričenje“, pojasnio je Baltić.

On je dodao da je projekat nastao iz želje da se ovaj mushat konzervira i sačuva, jer je on vredan izvor informacije da je u vreme njegovog pisanja ovaj grad bio izuzetno razvijen i važan deo Osmanskog carstva.

Mustafa Baltić i Nesip Pepić tokom prezentacije projekta

“Taj Kur’an je predat muzeju na čuvanje iz Melajske džamije. Važno je napomenuti da su razmaci između ajeta u njemu pisani zlatnom vodom“, rekao je Baltić.

Novopazarski osmanista i teolog Nesip Pepić, čija uloga u ovom projektu je bila prevođenje zapisa i beleški na marginama sa osmansko-turskog i arapskog na bosanski jezik, rekao je da se na pretposlednjoj stranici rukopisa nalazi zapis na  osnovu kojeg se došlo do zaključka da je vlasnik mushafa bio Rogačanli (Rogačanin) Murtaga.

Pretpostavlja se da je on bio iz Rogatice, budući da se za Rogatičane u narodu koristi i naziv Rogačanin, ali Pepić ne isključuje mogućnost da je Murtaga bio iz sela Rogatac kod Novog Pazara.

“Pored toga, na istoj stranici rukopisa, nalaze se i informacije o troškovima za korice i koričenje mushafa, koje je Murtaga platio nekom mudželitu, odnosno knjogovescu o kojem se u rukopisu ne nalaze nikakve informacije kao što se ne nalaze nikakve informacije ni o mestu i datumu koričenja“, rekao je Pepić.

On je istakao da je prilikom čitanja i analize zapisa na osmansko-turskom jeziku konsultovao izvrsne poznavaoce osmansko-turskog jezika, istraživače i pisce kao što su Yıldırım (Jildirim) Ağanoğlu (Aganoglu) iz Istanbula, dr. Emir Demir iz Kaknja i mr. Emrah Seljaci iz Sarajeva.

U okviru ovog projekta, koji je podržalo Ministarstvo kulture, bio je angažovan i stručnjak za rukopise iz osmanskog doba Hasan Sahl Muhmanedein sa Državnog arhiva Egipta.

A. Bajrović

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti