Prema planskoj dokumentaciji, koju je radio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, revitalizacija i konzervacija ove kule sadržati u nekim dijelovima moderan izgled.
Sagovornici portala Free media saglasni su da je rekonstrukcija kule Dežphane i sjeverne tabije Novopazarske tvrđave od velike važnosti za spriječavanje devastacije kompletnog područja, ali u jednom dijelu javnosti postoji rasprava o tome kako ona treba da izgleda.
Oni bi da po završetku radova vide autentičan izgled nekadašnje kule, u mjeri u kojoj je to moguće izvesti, te sa različitih aspekata iznose stavove o obnovi ove kule, s obzirom da radovima nije prethodila šira javna rasprava o ovoj temi.
Dejan Belojica
Direktor Turističke organizacije, koja je nosilac projekta, Dejan Belojica kaže da o ovoj temi ima stav kao Pazarac, ali i kao neko ko poštuje institucije i procedure.
“Kao rođeni Novopazarac nisam zadovoljan arhitektonskim rješenjem izgleda rekonstrukcije kule Džephane, jer smatram da nije najljepše, laički rečeno. Mislim da položaj i lokacija nameću da ova kula postane jedan od simbola našeg grada, mjesto koje će biti turistički i marketinški maksimalno eksponirano i koje će doprinijeti da nam turisti dolaze u što većem broju”, kaže on za naš portal.
Kako ističe, plan rekonstrukcije najprije je prezentovan relevantnim činiocima i ustanovama grada od strane predstavnika Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
“Oni su nam objasnili da nisu imali relevantne podatke o njenom izvornom izgledu i visini, te da su u skladu sa pravilima struke idejno rješenje uradili na poznatom nivou objekta i on se kao takav eksponira. Na naše primjedbe da postoje fotografije ove kule u Arhivu i da je takav izgled za nas apsolutno prihvatljiv, njihov odgovor je bio da su to fotografije sa početka 20. vijeka, a da to nije njen izvorni izgled, te da se kao takva ne može sa aspekta struke upotrebiti kao model”, rekao je Belojica.
On dodaje da je sa aspekta tursitičke eksponiranosti predloženi izgled sjeverne tabije, na kome se nalazi i kula Džephana, zadovoljavajući i da omogućava dobar uvid turistima u sve njene elemente.
Hivzo Gološ
Historičar i arhivski savjetnik Hivzo Gološ kaže da postoje fotografije na osnovu kojih bi mogla biti obnovljena ova kula, od kojih je jednu poslao i našoj redakciji.
Raniji izgled kule Džephane, Ustupljena fotografija od Hivza Gološa
“Ono što se sada izvodi ne znamo da li je rekonstrukcija, obnova ili izgradnja nove kule. Ne trčati ispred struke i vojne strategije – posle njih dolaze rasprave, mišljenja i nadmudrivanja. Ovakvi objekti ne trpe takozvana idejna rješenja i kritiku javnosti. Pravi izgled, obnova i rekonstrukcija moraju da odgovaraju prvobitnom izgledu, o čemu nam govore autentične fotografije iz arhivskih zbirki fotografija”, kaže on za Free media.
Gološ ističe da je autentičan izgled ovog objekta važan zbog historijskog, arheološkog, vojnog, etničkog i naučnog značaja.
Admir Marovac
Arhitekta Admir Marovac, predsjednik novoformirane Komisije za zaštitu kulturnog i historijskog naslijeđa Bošnjaka u okviru Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), aktuelne radove je okarakterisao je kao “perfidan atak na kulturno naslijeđe“.
“Predloženi projekat rekonstrukcije kule Džephane je nekorektan i nedvosmisleno ukazuje na nacionalističke tendencije, koje imaju za cilj da izvrše perfidni atak na jedan od naših najvažnijih kulturno-historijskih spomenika. Nije bilo nikakvih javnih rasprava, niti je bilo projektnog zadatka. Projektanti su sami sebi dali projektni zadatak, kojim uopšte nisu uzeli u obzir prava nacionalnih manjina koja garantuje država Srbija kroz svoje zakone“ kaže Marovac.
On tvrdi da predloženi projekat vrijedja osjećanja Bošnjaka i direktno krši zakona ove države.
“Ovim putem želim istaći vrlo jasno i nedvosmisleno da Bošnjaci neće dopustiti skrnavljenje tako važnog spomenika i da dolazi u obzir samo originalan izgled“, bio je izričit Marovac.
Ervin Ćatović
Akademski slikar i afirmisani umjetnik Ervin Ćatović kaže da bi ponuđeni izgled kule, na kome se trenutno radi, predložio za neki drugi kontekst i prostor.
“Kula Džephana smatra se izuzetno vrijednim historijskim spomenikom, čija prisutnost predstavlja kulturno naslijeđe od velikog značaja, ne samo za Novi Pazar, već i za celu Srbiju. Neosporno je da kula zaslužuje adekvatan i profesionalan pristup u obnovi, restauraciji i sanaciji. U Srbiji i regionu postoji mnogo sličnih primjera objekata od historijskog značaja koji su uspješno rekonstruisani, predstavljajući idejna rješenja koja vjerno odražavaju originalnu projekciju sa svim karakteristikama perioda u kojem su nastali”, ističe Ćatović.
On ukazuje da je važna kreativna dimenzija, koja doprinosi malim intervencijama u skladu s novim materijalima i konceptima.
“Odgovorno se slažem sa kolegama i dobronamjernim pojedincima koji ističu originalne forme, oblike, dimenzije i dekorativne elemente koje historijski spomenik kula Džephana posjeduje. Ona predstavlja savršen sklad i harmoniju u okruženju u kojem se nalazi“, kaže ovaj novopazarski slikar.
Damir Gruda
Dugogodišnji istraživač i profesor Damir Gruda smatra da ima dovoljno fotografija i svedočanstava na osnovu kojih je se moguće približiti autentičnom izgledu ove kule.
“Od 2014. godine samostalno aktivno učestvujem u kampanji obnove ovog kulturno-historijskog zdanja, tako što sam priložio širem auditorijumu veliki broj neviđenih fotografija na kojima se vidi kako je ova kula izgledala do Drugog svjetskog rata, kada je srušena u saveznickom bombardovanju. To je i inspirisalo i pojačalo postojeće želje da se ovo zdanje obnovi. Mišljenja sam da kula mora da se obnovi u svom originalnom izgledu, jer svako pomjeranje od toga bi utjecalo na autentičnost ovog simbola grada Novog Pazara”, kaže on.
Gruda radi poređenja pita javnost šta bi se desilo kada bi se Stari most u Mostaru ponovo izgradio u nekom “modernizovanom” izdanju ili da se nešto značajno mijenja u rekonstrukciji katedrale u Kelnu.
“To bi u nekom arhitektonskom i historijskom smislu bilo skrnavljenje kulturno-historijskog naslijedja jednog naroda“, dodaje on.
Šaban Šarenkapić
Nagrađivani književnik Šaban Šarenkapić kaže za naš portal da je svaki mezar nečije turbe, a da svaka starina prdstavlja muzej vremena.
“Sevap je održavati sve da bude kako je i bilo. Pazarska je kula tu bila, a znamo i kakva je bila. Ljudi od struke obnovit je mogu do tančina. I tu spora nema. Neki bi nešto da osavremene, uljepšaju – ili svedu na simbol i umjetnu figurinu. A nadležni za starine predlažu to što misle da je dobro. A dobro nije”, kaže on za naš portal.
On ističe da ga sve ovo ne čudi, jer mnogo toga u ovom gradu srušeno.
“Otrto je sa lica zemlje, a sve su to nečiji tragovi na svijetu. Uporišni kameni, u mjestu tekija i knjiga. Naše su starine jedine naše zemne knjige. Te su zidine jedine u vremenu istinite novine“, zaključio je Šarenkapić.
Rekonstrukcija severne tabije Novopazarske tvrđave, sa kulom Džephanom, počela je sredinom marta ove godine, a vrednost radova, koje izvodi beogradska kompanija “Koto”, iznose 24 miliona dinara.
Prvom fazom radova predviđena je sanacija ogradnog zida, a planirana je i sanacija, restauracija i konzervacija i ostalih ključnih objekata u okviru severne tabije.
Ostaci Džephane, Baruthane i Zindana otkriveni su 2019.godine, tokom arheoloških istraživanja koje je realizovao Muzej “Ras“ u Novom Pazaru.
A. Šaljić
Foto: Free media, Privatna arhiva, Ustupljene fotografije
