Profesorica srpskog i bosanskog jezika i književnosti Lejla Badić kaže za portal Free media da je očuvanje dijalekta od vitalnog značaja za kulturni identitet, a da porodica i stariji članovi zajednice imaju ključnu ulogu u njegovom prenošenju na mlade generacije.
“Autentičnost govornog područja je ogledalo jednog društva. Najvažnija uloga lokalne zajednice je očuvanje i prihvatanje dijalekta kao najvećeg bogatstva jednog naroda”, smatra ova profesorica.
Ona ističe da obrazovanje takođe igra važnu ulogu, jer se učenici uče o dijalektima kroz multimedijalne nastavne sadržaje, iako se komunikacija mladih odvija na standardnom jeziku.
“U školi učenici u osmom razredu uče o istoriji jezika i dijalektima. Na času jezika nastavnici mogu koristiti različita nastavna sredstva koja će motivisati učenike i zainteresovati za dijalekte” dodaje Badićeva.
Lejla Badić
Naglašava da je u vreme digitalizacije i globalizacije neophodno posebno podsticati svest mladih o značaju očuvanja lokalnog govora, kao sastavnog dela kulturnog identiteta, u čemu je, kako navodi, važna i uloga medija.
“Mediji danas dosta utiču na komunikaciju mladih, ali bez obzira na sagovornika i govorno područje, komunikacija u medijima bi trebalo da se odvija na standardnom jeziku”, smatra ona.
Dodaje da važnu ulogu u razvijanju ljubavi prema lokalnom dijalektu imaju zavičajni pisci, ali i literarni konkursi i projekti u obrazovanju.
“Važno je da mladi imaju svest o potrebi očuvanja svog govora u lokalnoj zajednici. Zbog toga su od velikog značaja naši zavičajni pisci, literarni konkursi koji se baziraju na govor našeg područja, brojne tribine koje se bave jezikom i kulturom, kao i nastavnici jezika koji kroz mnogobrojne projekte mogu razviti ljubav prema kulturi”, zaključuje profesorica Badić.
Novopazarka Muaza Demirović kaže za naš portal da mladi obično pokušavaju da menjaju lokalni dijalekt, čime se ugrožava njegovo očuvanje.
“Mlade generacije se često stide lokalnog dijalekta i pokušavaju da ga menjaju. Detinjstvo i odrastanje sa našim starijima je šansa da se on sačuva i prenese budućim generacijama u izvornom obliku”, smatra ona.
A kako lokalni govor Novopazaraca doživljavaju oni koji nisu rođeni u ovom gradu, pokušali smo da saznamo kroz primer Prijepoljke Sabine Gološ, koja se pre osam godina doselila u Novi Pazar.
“Moje prve impresije su bile da je novopazarski dijalekt veoma bogat i pun izraza koji su specifični za ovaj region i mislim da je upravo to ono što ga čini jedinstvenim” kaže Sabina.
Naglašava da je o lokalnoj tradiciji učila kroz razgovore sa domaćinima i prisustvovanje različitim kulturnim manifestacijama.
“Najkorisnije informacije su mi bile one koje su dolazile direktno od starijih članova zajednice, koji su mi preneli svoja iskustva i znanja. To ne smemo zaboraviti, jer mislim da su jezik i dijalekat važan deo identiteta svake lokalne zajednice”, zaključuje Sabina.
M. Numanović / S. Ljajić
