Badnji dan je ujedno i porodični praznik i dan koji predstavlja veliku sreću jer porodica na Badnje veče okupljena za posnom trpezom dočekuje dan rođenja Hristovog.
- Dobio je ime po badnjaku koji se na taj dan seče i pali.
Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnji dan počinje rano ujutru sečenjem badnjaka. Kada ga domaćin donese prisloni ga na kućni zid i tek ih sa prvim mrakom unosi u kuću i stavljaju na ognjište.
- Na Badnji dan u pravoslavnim hramovima se služi liturgija, kao i večernja služba sa paljenjem badnjaka.
Veče protiče u tišini, razgovoru i molitvi. Mnoge porodice pale sveću i čitaju božićne molitve, dok se u gradovima i selima organizuje paljenje badnjaka ispred crkava – zajednički čin koji okuplja vernike i simbolično najavljuje Božić.
Badnji dan i Badnje veče nisu praznici raskoši, već praznici smisla, podsećanje na skromnost, ljubav, porodicu i veru. To je dan kada se zastaje, utišava svakodnevna buka i u prvi plan dolaze mir, praštanje i nada.
Badnji dan i Božić su nerazdvojni ne samo zato što dolaze jedan posle drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.
“Srećan Badnji dan“ je dovoljno ako želite da pravilno čestitate.
Agencije




