Radnja romana, koji je objavio Muzej “Ras“, obuhvata više od tri stoljeća historije. Kroz neobičan narativni tok, autor vodi čitaoca kroz znamenite historijske momente, čuvene građevine i harizmatične ličnosti islamskog i hrišćanskog svijeta.
Kako je Đokić rekao na promociji on traga za univerzalnim vrijednostima i ljudskom dobrotom, a one ostavljaju najveći trag na civilizaciju.
“Ušao sam u dvorište Alhambre, stao ispod kupole Aja Sofije, pokušao da predstavim građevinska dostignuća Mimara Sinana, ali i da ukažem na sopoćanske slikare koji su ostavili neizbrisiv trag u fresko-slikarstvu. To su najveći umjetnici tadašnjeg istočnog svijeta“, kazao je Đokić.
Promoteri romana su više puta naglasili tokom promocije da je autor i u najsurovijim historijskim ličnostima, vladarima, ratnicima i osvajačima pronalazio momente dobrote i težnju ka univerzalnim vrijednostima koje povezuju ljude.

“Moja osnovna ideja dok pišem jeste da promovišem ljudsku dobrotu, jer na njoj u suštini počiva svijet“, naglašava Đokić.
Kao primjer navodi osvajača sultana Mehmeda Fatiha, koji se u literaturi često prikazuje isključivo kao neprijatelj hrišćanskog svijeta, dok je njemu bilo važno da istakne Fatihovu odluku da sačuva Aja Sofiju od uništenja.
Roman “Bezimenik“ nastajao je tri godine, a urednik izdanja, bibliotekar i pisac Enes Nikšić, dao je značajan doprinos konačnom obliku ovom djelu.

Nikšić smatra da su autori, i uopšte ljudi poput Vladana Đokića, pravo bogatstvo Novog Pazara.
“Knjiga ima izuzetan stil, snažan i jasan način saopštavanja činjenica, fantastične dijaloge i izuzetno fluidnu radnju koja čitaoca neprestano drži u napetosti. Posebno me impresioniralo Vladanovo poznavanje historije i kulture Orijenta, kao i hrišćanske i islamske civilizacije koje se na ovim prostorima prožimaju“, rekao je Nikšić.
O romanu i njegovom značaju govorili su još i filolog Ersan Muhović, kao i Elmir Habibović, direktor Muzeja “Ras“.
A. Šaljić




