Oni smatraju da je multikulturalnost blago koje se ne smije svesti na politički marketing, te da političari i mediji imaju ključnu odgovornost za kreiranje ambijenta u kojem se suživot odvija.
Podsjećaju da je Novi Pazar očuvao duh zajedništva uprkos iskušenjima u prošlosti.
Dok jedni naglašavaju da ulaganje u kulturne manifestacije može doprinijeti unapređenju kulture tolerancije i poštovanja različitosti, drugi ističu da je važno izbjegavati generalizacije u političkom diskursu, kako se individualni ispadi ne bi prenosili na teren grupe ili zajednice, što može narušiti međusobno povjerenje.
Biti isti, biti poseban
Pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara Marko Slavković kaže za naš portal da ljudi u ovom gradu imaju sreću što vjekovima žive zajedno i da multikulturalnost ne moraju učiti, s obzirom na to da je to duga tradicija.
“U našem karakteru je da budemo gostoprimljivi i da pomažemo jedni drugima. Možda sam kao Pazarac previše ličan i subjektivan, ali smatram da možemo biti primjer kako ljudi treba da žive na jednom prostoru i da se međusobno uvažavaju i poštuju”, kaže on.
Slavković insistira na ideji da suživot u Novom Pazaru svi građani treba da doživljavaju kao najveće bogatstvo i posebnu vrijednost.
“Uvijek volim da citiram stih: ‘Biti isti, a biti poseban’. Mislim da sam imao sreću što sam rođen u ovom gradu i sebe zaista smatram lokalpatriotom. Volim Novi Pazar, volim svoje sugrađane i kroz porodično vaspitanje naučen sam da živim sa ljudima različitih vjera i kultura. Nikada sebe nisam mogao da zamislim u nekoj drugoj sredini, čak ni u homogenoj zajednici. Iako sam imao prilike da odem, Novi Pazar je uvijek bio moj izbor”, kaže on.
Kaže da ga raduje što se njegovo dijete, nakon školovanja u Beogradu, vratilo ovdje i odlučilo da svoj život nastavi u ovom gradu.
“Djeca najbolje uče iz primjera, a njegova odluka i riječi da mu se više dopada život koji mi vodimo ovdje, nego život njegovih prijatelja u drugim gradovima, za mene su potvrda da nisam pogriješio što sam ostao ovdje”, iskren je on.
Etnocentrizam i populizam ne pomažu suživotu
Analizirajući političku situaciju Slavković objašnjava da pojedine partije, skupljajući političke poene kod svojih birača, često koriste identitetske i etnocentrične teme.
“U Srbiji postoji veliki broj političkih partija različitih ideoloških usmjerenja, lijevih, desnih i centrističkih. Neke od njih u svojim programima podržavaju etnocentrizam, odnosno insistiraju isključivo na etničkoj pripadnosti, pa samim tim ni ne promovišu naročito multikulturalnost”, kaže on.
Podsjeća i da, s druge strane, tema multikulturalnosti takođe može biti zloupotrijebljena.
“Negdje je taj odnos iskren i suštinski, negdje samo deklarativan, a negdje predstavlja čisti populizam i političko kalkulisanje. Ipak, lično smatram da je za razvoj interkulturalnosti presudan pojedinac. Društvo čine svi, političke partije, građani, nevladin i civilni sektor, a svi zajedno treba da rade na širenju tog koncepta”, kaže on.
Slavković je uvjeren da fokus gradske vlasti treba biti na mladima i poboljšanju kulturnog života.
“Mladost sa sobom nosi energiju, ideje i mogućnost realizacije tih ideja. Zato su naše aktivnosti usmjerene na poboljšanje kulturnog života i kulturnog ambijenta kroz podršku udruženjima koja čuvaju tradiciju naroda koji žive na ovom prostoru, kao i kroz organizaciju manifestacija koje okupljaju različita udruženja i zajednice”, kaže on.
Naglašava da se kroz okupljanja i zajednička dešavanja ljudi međusobno upoznaju, njihove kulture prožimaju i razvija međusobno razumijevanje.
“Festival stvaralaštvo mladih odličan je primjer toga, jer osnovne i srednje škole pripremaju programe kroz koje se predstavljaju folklor, muzika i tradicija različitih zajednica, pa se djeca još od malih nogu upoznaju sa ljepotom različitosti”, kaže Slavković.
Podsjeća i na održavanje manifestacije “Sopoćanska viđenja”, jedne od najstarijih kulturnih manifestacija u Srbiji, koja postoji još od 1975. godine i okuplja umjetnike iz čitavog regiona.
“Grad takođe pruža podršku udruženjima koja se bave kulturom i u svojim programima promovišu multikulturalnost. Ove godine iz budžeta je izdvojeno 3,5 miliona dinara za tu svrhu”, navodi ovaj pomoćnik gradonačelnika, zadužen za oblast unapređenja rada javnih službi, gradskih uprava, javnih preduzeća i ustanova.
Poput mnogih naših sagovornika, Slavković smatra da sam termin “multikulturalnost” podrazumijeva pasivan odnos kultura, zbog čega prednost daje terminu “interkulturalnost”.
“S druge strane, interkulturalnost podrazumijeva da su kulture međusobno povezane, otvorene i da se prožimaju. Zato smatram da je za situaciju u Novom Pazaru prikladniji termin interkulturalnost, jer ljudi ovdje ne žive jedni pored drugih, već jedni sa drugima”, kaže on.
Prema njegovom mišljenju, ključna stvar za očuvanje multikulturalnosti jeste obrazovanje.
“Smatram da je edukacija stanovništva, posebno mladih, najbolji put ka jačanju međusobnog razumijevanja. Važno je uključiti što više ljudi iz svih dijelova društva, bez obzira na religiju, kulturu ili materijalni status, jer čovjeka nikada ne određuje samo jedan identitet. Svako od nas ima više identiteta i upravo u toj raznolikosti treba tražiti ono što nas povezuje”, kaže Slavković.
Njegova poruka mladima jeste da budu otvoreni prema drugima i da shvate da je svaki odnos dvosmjerna ulica.
“Potrebno je otvoriti svoj život za druge ljude i istovremeno dozvoliti drugima da postanu dio vašeg života”, zaključuje on.
Misija razbijanja stereotipa o Novom Pazaru
Odbornica Stranke pravde i pomirenja (SPP) u lokalnom parlamentu Semrija Smailović kaže da svojim angažmanom pokušava srušiti predrasude o Novom Pazaru.
Za portal Free media kaže da ovaj grad ima brojne prepoznatljivosti i da je multikulturalnost među najvažnijim, te da u drugim sredinama postoje predrasude o ovom gradu, koji često prepoznaju isključivo po dobroj hrani.
“Kao predstavnica SPP-a koristim svaku priliku da ljudima iz drugih gradova i sredina predstavim Novi Pazar na najbolji mogući način. Trudim se da govorim o našem gradu, kulturi, tradiciji, istoriji, arhitekturi i umjetnosti, jer vjerujem da svako ko jednom dođe ovdje ruši mnoge predrasude koje je možda imao”, kaže ona.
Ističe da suživot i poštovanje drugih nikako ne mogu biti prepreka normalnom životu.
“Živimo na način za koji vjerujem da podjednako odgovara svima, i Bošnjacima, i Srbima, i Gorancima, i Albancima, i Romima. Upravo zato što multikulturalnost nije prepreka funkcionisanju društva. Ona nije prepreka poslovanju, obrazovanju niti svakodnevnom životu. Naprotiv, ona je prilika da dijelimo zajedničke vrijednosti i njegujemo svoje posebnosti, ne na štetu drugih, već kao vrlinu zajedničkog života i postojanja”, kaže Smailovićeva.
Podsjeća da je u Novom Pazaru duh zajedništva opstao uprkos brojnim izazovima u prošlosti.
“Kroz historiju je bilo različitih perioda, ali naše zajedništvo, međusobni odnosi i povezanost opstali su bez obzira na to iz koje religije, kulture ili tradicije dolazimo. Uspjeli smo da sačuvamo mir i dobre međuljudske odnose i upravo je to ono čime Novi Pazar može da se ponosi i da služi kao primjer drugim sredinama, ne samo u Srbiji nego i šire”, smatra ona.
Isticanje razlika bez isticanja ko je bolji
Smailovićeva objašnjava da ne treba insistirati na predstavljanju neke kulture kao superiorne, već da je potrebno isticati posebnosti svih kultura.
“Kada govorimo o kulturi, ne pokušavamo da pokažemo da je jedna kultura bolja od druge, već ističemo njene specifičnosti i karakteristike koje grade naš identitet. To nisu obilježja koja treba da budu suprotstavljena drugima, već vrijednosti koje pokazuju bogatstvo različitosti i zajedničkog života”, kaže ona.
Ne sviđa joj se kada vidi da ovaj grad prepoznaju samo po hrani i arhitekturi.
“Žao mi je kada neko Novi Pazar prepoznaje samo po mantijama, ćevapima ili nekim površnim stereotipima. Naravno, gastronomija, religija, muzika, kultura i arhitektura jesu važan dio identiteta ovog kraja, ali multikulturalnost i interkulturalnost mnogo su dublje od toga. To je način života i način na koji pokazujemo da postojimo kao zajednica”, kaže Smailovićeva.
Pojašnjava da je multikulturalnost važan dio programa SPP-a i da su pomirenje i međusobno poštovanje osnovna ideja ove stranke.
“Stranka se zalaže za očuvanje tradicije, kulture i vjere, ali ne samo jedne zajednice, već svih ljudi koji žive na ovom prostoru. Sama riječ ‘pomirenje’ odnosi se na pomirenje interesa, stavova i vrijednosti, uz poštovanje prava i sloboda svih drugih kultura i zajednica”, kaže ona.
Kao i prethodni sagovornik, naglašava suštinsku važnost obrazovanja za održivost I razvoj suživota.
“Kada je riječ o visokom obrazovanju, Univerzitet u Novom Pazaru predstavlja pravi primjer interkulturalnosti. Na njemu se kontinuirano radi na promociji različitih kultura, razmjeni iskustava i saradnji kroz brojne projekte i programe. Cilj svega toga jeste da interkulturalnost zaživi u punom smislu i doprinese kvalitetnijem životu na ovim prostorima, ali i boljem povezivanju sa drugim kulturama i sredinama”, zaključuje ona.
Multikulturalnost ne smije biti marketing
Članica Sandžačke demokratske partije (SDP) Dina Bondžuković Ziljkić smatra da političari imaju posebnu odgovornost kada je u pitanju očuvanje multikulturalnosti.
Ona za naš portal kaže da generalizacije i neoprezno iznošenje stavova o drugima mogu ugroziti atmosferu povjerenja u društvu.
Objašnjava da multikulturalnost nikako ne smije biti samo na riječima niti sredstvo u predizbornom marketingu, ali i da se suživot ne može svesti na projekte i akcije.
“Ideja suživota, interkulturalnosti i etničke ravnopravnosti zapravo je nešto što mi godinama živimo, potenciramo i sprovodimo kroz sve naše aktivnosti. Smatram da to nikako nisu stvari niti termini koji treba da se koriste u marketinške svrhe i zarad političkih poena, već nešto što treba da bude odlika svakog normalnog i zdravog društva”, kaže Bondžuković Ziljkić.
Ističe da je cilj promocije multikulturalnosti da ona postane prirodno stanje i svakodnevnica. Protivi se ideji da se promocija suživota svodi samo na projekte.
“Smatram da nijedan projekat zapravo nije dokaz uspješnog suživota, već da to treba da bude prirodno stanje, odnosno način života koji sprovodimo svaki dan, a ne nešto što moramo ostvarivati kroz neki projekat”, kaže ona.
Dodaje da se odnos prema ovoj temi najbolje vidi kroz posao i ono čime se bavimo.
“Zapravo, način na koji djelujemo na tom polju vidi se kroz naše svakodnevne aktivnosti, u ljudima koji su dio cijele ove priče, u našim listama, institucijama i tako dalje”, kaže ona.
Podsjeća da su političari ti koji kreiraju atmosferu u društvu i zato, objašnjava, “moraju voditi najviše računa”.
“Što se tiče politike i političara, hoću da kažem da oni imaju zaista važnu i odgovornu ulogu na ovom polju, u smislu da moraju veoma voditi računa o tome šta govore, na koji način govore i kako djeluju, jer to automatski formira atmosferu među ljudima i u cjelokupnom društvu”, kaže Bondžuković Ziljkić.
Naglašava da sličnu odgovornost imaju i mediji.
“Razumijem da su neke aktuelne teme senzacija ili zanimljivost, ali mislim da treba voditi računa o tome na koji način se nešto iznosi u javnost i stavlja u fokus, jer se to automatski preslikava na cijelo društvo”, kaže ona.
Generalizacije narušavaju odnos povjerenja
Ova članica SDP-a upozorava da generalizacija predstavlja potencijalnu opasnost za očuvanje multikulturalnosti.
“Rizik za narušavanje atmosfere mira i suživota nastaje kada se pojedinačne situacije generalizuju i predstavljaju kao stav zajednice ili mišljenje cijelog društva u kojem se nalazimo. Na taj način vrlo lako možemo narušiti odnos povjerenja, razumijevanja i mira, a to definitivno ostavlja trajne posljedice na cijelo društvo, naročito na multietničku sredinu kao što je Novi Pazar”, smatra ona.
Bodžuković Ziljkić kaže da smo se moglu uvjeriti kako brzopletost u iznošenju stavova može da košta.
“Nažalost, ono što bih mogla da zaključim na osnovu prethodnih godina jeste da su ljudi sve skloniji brzopletom iznošenju svojih stavova, što nije pametno. Nekada čovjek treba da zastane i pusti da mudrost odigra svoje, jer je velika odgovornost kada tako lako iznosimo svoje stavove u javnost. Na taj način može da se stvori atmosfera koja ostavlja posljedice na sve ljude koji ovdje žive”, kaže Bondžuković Ziljkić.
Tvrdi da je multikulturalnost politika SDP-a i nešto što prati ovu partiju od njenog osnivanja.
“Mi smo možda jedna od rijetkih partija koja se ne koristi tim terminima u marketinške svrhe ili kada je popularno skupljati političke poene kroz nacionalizam i slično. Uvijek smo dosljedni ideji da treba podsticati razumijevanje, rušenje predrasuda i jednostavno naučiti da živimo sa različitostima, jer smatram da su multietničke sredine zaista veoma bogate sredine”, naglašava.
Prema njenom mišljenju stepen tolerancije utiče na to da društvo bude bezbjedno.
“I još nešto ću reći, zaista vjerujemo da je Novi Pazar jedan od najsigurnijih gradova u regionu, ako ne i najsigurniji”, zaključila je ona.
Kao ključne faktore za očuvanje suživota naši sagovornici su izdvojili obrazovanje mladih, razvoj kulture, podršku interkulturalnim manifestacijama i otvorenost i izbjegavanje generalizacija. Upravo kroz svakodnevne kontakte, zajedničke aktivnosti i međusobno upoznavanje, smatraju oni, razvijaju se razumijevanje i osjećaj zajedništva.
Tekst i video izjave su urađene u okviru projekta “Razumevanje i tolerancija-naša svakodnevnica”, koji je finansirao Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost, putem Konkursa za Program podrške merama i aktivnostima u oblasti društvene stabilnosti kroz podršku udruženjima građana u Republici Srbiji 2025. godine.
