Baćićanin je inženjer elektrotehnike za elektroniku, diplomirani filolog za turski jezik i književnost, viši diplomirani bibliotekar i doktor filoloških nauka. Autor je više naučnih i stručnih monografskih publikacija iz književno-historijskih i bibliotečko-informacionih nauka. Ranije je bio direktor Narodne biblioteke “Dositej Obradović” i Muzeja “Ras” u Novom Pazaru, generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, odbornik ove partije u dva mandata i predsednik Skupštine grada Novog Pazara. Bio je vijećnik u Bošnjačkom nacionalnom vijeću u tri mandata, tokom kojih je obavljao i nekoliko čelnih funkcija, a za predsjednika ovog organa izabran je u decembru 2024. godine.
Free media: Približavamo se jednom od najznačajnijih bošnjačkih blagdana, 11. maju – Danu bošnjačke nacionalne zastave. Ipak, stiče se utisak da o ovom prazniku i samoj zastavi većinsko stanovništvo u Srbiji zna veoma malo. Šta ta zastava predstavlja Bošnjacima i koliko je ona važna za očuvanje identiteta?
Baćićanin: Bošnjačka nacionalna zastava, čiji dan obilježavamo 11. maja, nosi duboko ukorijenjenu simboliku i ima poseban značaj za očuvanje i afirmaciju bošnjačkog identiteta u Republici Srbiji. Ona nije samo vizuelni znak, već snažan simbol kolektivnog pamćenja, historijskog kontinuiteta i pripadnosti jednom starom autohtonom evropskom narodu. Dan zastave, kao najveći blagdan, Bošnjaci obilježavaju upravo u znak sjećanja na dan kada je 1991. godine osnovano Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka. Važno je prisjetiti se Deklaracije o osnivanju Vijeća koja je donijeta na taj dan. Sagledavajući situaciju u kojoj se građani Sandžaka nalaze, poučeni prošlošću, razumjevajući gdje vodi raspad bivše Jugoslavije, te suočeni sa opasnošću fizičkog istrebljenja, legitimni predstavnici Bošnjaka su tog 11. maja 1991. godine donijeli odluku o formiranju Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka. Vijeće se tada obavezalo da radi na obezbjeđivanju građanske i nacionalne ravnopravnosti i slobode bošnjačkog naroda u Sandžaku, kao i zaštiti života, imovine, kulture i tradicije. Znamo kakav je bio položaj Bošnjaka u 20. stoljeću. Zabranjeno je bilo nacionalno ime, ime bosanskog jezika, zabranjivano je sve iz bogate historije i tradicije Bošnjaka, a čitav jedan narod su željeli svjesti na vjersku skupinu. Utjecaj višedecenijskog procesa asimilacije se dobro osjećao. U školama, na fakultetima se nije učilo ništa iz historije Bošnjaka. Bošnjačka djeca nisu znala za velikane bošnjačke književnosti koji se u svijetu na univerzitetima proučavaju, a kod nas ih nije bilo niti u udžbenicima niti u lektirama. Nisu se spominjala zvanična pisma bosanskog jezika, ni bosančica niti arebica. Vijeće je aktivno radilo, pa danas vidimo šta sve kao jedan autohton balkanski i evropski narod imamo, ali znamo i šta nam predstoji da uradimo. Zastava koju s ponosom ističemo sadrži elemente koji su uklesani u našu historiju – zlatni ljiljani iz srednjevjekovne Bosne, štit, polumjeseci i bijela boja kao simbol slobode. Kroz te simbole izražavamo našu autohtonost, vjeru, bosanski jezik, kulturu i pripadnost prostoru Sandžaka i Evrope. Nažalost, u širem društvenom prostoru i obrazovnom sistemu, o ovom blagdanu i simbolima bošnjačkog naroda još uvijek se vrlo malo zna. To je jedan od izazova s kojim se Bošnjaci suočavaju, ali je to istovremeno i motiv više da se kroz rad Vijeća, kroz saradnju sa institucijama i medijima, radi na boljem međusobnom upoznavanju i razumijevanju. Za Bošnjake, ova zastava predstavlja više od identitetskog simbola – ona je i podsjećanje na generacije koje su svojom borbom i predanošću očuvale posebnost Bošnjaka. Zato je naš zadatak da njene vrijednosti prenosimo novim generacijama – kroz obrazovanje, kulturu i javni govor – s punim poštovanjem prema svakome ko živi u ovoj zemlji, ali i s jasnim ponosom na ono što jesmo. Ako jasno poštujemo sebe i drugi će nas više poštovati.
Free media: Kako ocjenjujete odnos državnih institucija prema bošnjačkim nacionalnim simbolima – zastavi, grbu i jeziku?
Baćićanin: Na normativnom nivou, Bošnjaci u Republici Srbiji imaju Ustavom i zakonima garantovana prava na upotrebu svojih nacionalnih simbola – zastave, grba, jezika i blagdana. To je rezultat višegodišnjih napora Bošnjačkog nacionalnog vijeća i potvrda da je u jednom trenutku država, u procesu približavanja Evropskoj Uniji, prepoznala značaj očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta bošnjačkog naroda. Međutim, kada pređemo iz sfere normativnog u svakodnevnu primjenu zakona, suočavamo se s ozbiljnim izazovima. U javnom prostoru i dalje se pojavljuju diskursi koji dovode u pitanje naše postojanje kao naroda, osporavanje bosanskog jezika i simboliku naše zastave, čak i od strane pojedinih nosilaca visokih državnih funkcija. Ti stavovi nisu samo izraz neznanja, već su nažalost vrlo često zlonamjerni i imaju za cilj delegitimizaciju bošnjačkog naroda, unoseći nepovjerenje među građane. S druge strane, zabrinjava i to što pojedini predstavnici iz reda bošnjačkog naroda, nerijetko daju nesmotrene i izjave koje ne odgovaraju istini i nauci. Balkanski narodi se nisu politički usaglašavali kako da daju imena jezicima. Bosanski jezik je jedan od najstarijih jezika na Balkanu o čemu postoje brojni pisani tragovi, i on u sebi nosi svoju duhovnost, tradiciju i dokaz je postojanja bošnjačkog naroda. Bošnjačko nacionalno vijeće ostaje posvijećeno odgovornom i istrajnom radu na jačanju prisutnosti i vidljivosti bošnjačkog naroda u društvu. Vjerujemo da je rad na promjeni političkog sistema, primjena Ustava i zakona i jednakost svih građana pred zakonom jedini ispravan put.
Free media: Kada govorimo o statusu Bošnjaka u Srbiji, gde vidite najveće pomake, a gde i dalje postoje prepreke? Kako ocjenjujete saradnju sa državnim i lokalnim institucijama i vlastima, da li postoji volja za rješavanje problema?
Baćićanin: Status Bošnjaka u Republici Srbiji se u proteklim godinama mijenjao – i to u više pravaca. Postignuti su određeni pomaci, naročito u oblasti obrazovanja i očuvanja nacionalnog identiteta, ali istovremeno još uvijek postoje prepreke koje zahtijevaju sistemsku pažnju i iskrenu volju svih društvenih aktera kako bi se izgradilo društvo jednakih šansi za sve. Kao zajednica sa regionalnim sandžačkim identitetom priliku za to vidimo u evropskim integracijama Srbije i kao Bošnjačko nacionalno vijeće smo uzeli učešće u tom procesu u punom kapacitetu. Učestvujemo u radu Radne grupe za izradu prijedloga Akcionog plana za manjine u okviru Poglavlja 23. U tom procesu smo dali jasne prijedloge za sve oblasti kako da se unaprijedi položaj pripadnika manjinskih zajednica i da se riješe nagomilani problemi koje Bošnjaci u Srbiji imaju. Početkom marta mjeseca ove godine ti prijedlozi su prihvaćeni na koordinaciji svih nacionalnih manjina u Srbiji i kao zajednički prijedlog predati su državnim organima i radnoj grupi da se uvrste u Akcioni plan. Jedan od najvećih uspjeha jeste činjenica da danas preko 15.000 učenika pohađa nastavu na bosanskom jeziku. To je rezultat dugogodišnjeg truda, predanosti i zalaganja Bošnjačkog nacionalnog vijeća, institucija bošnjačke zajednice, prosvjetnih radnika i roditelja. Zaokružen je proces obrazovanja na maternjem bosanskom jeziku, od predškolskog, osnovnoškolskog i srednješkolskog obrazovanja. Međutim, u praksi se i dalje suočavamo s izazovima. Prisutna je diskriminacija, opstrukcije i pritisci, kako kroz javne govore tako i kroz institucionalnu neravnopravnost. U Prijepolju, osim u jednoj školi u Brodarevu, nema nastave na bosanskom jeziku. I ako polovinu stanovništva čine Bošnjaci, ni jedan direktor odgojno-obrazovne ustanove nije bošnjačke nacionalnosti. I dalje smo suočeni s neravnomjernom zastupljenošću Bošnjaka u državnim službama, pravosuđu, policiji i drugim javnim institucijama, što ostavlja osjećaj marginalizacije i obespravljenosti. Vijeće na tim pitanjima radi veoma predano, u saradnji sa međunarodnim i domaćim institucijama. Kada je policija u pitanju, postoje blagi ali gotovo zanemarljivi pomaci, i to samo kod PU Novi Pazar, a kod PU u Prijepolju, koja pokriva Priboj i Novu Varoš, nastavlja se sa otvorenom diskriminacijom Bošnjaka. Kada je riječ o saradnji sa državnim i lokalnim vlastima, možemo reći da postoji određena formalna volja za rješavanje problema – ali je ona često fragmentisana i nedosljedna. Nije dovoljna formalna volja, potrebna je stvarna, politička i institucionalna posvijećenost punoj ravnopravnosti svih naroda i zajednica koje žive u Srbiji. Bošnjačko nacionalno vijeće, kao državni organ nacionalne samouprave, ostaje otvoreno za saradnju sa svim institucijama, uz jasan cilj – da bošnjačka zajednica bude ravnopravan dio društva.
Free media: U Novom Pazaru su već nekoliko mjeseci aktuelni protesti studenata i građana, kao i blokada Državnog univerziteta u Novom Pazaru. Prije velikog skupa “Sloboda vlada čaršijom”, 12. aprila ove godine, poželjeli ste studentima dobrodošlicu. Kako ocjenjujete sve ovo što se dešava mjesecima u Novom Pazaru, ali i Srbiji?
Baćićanin: Dešavanja u Novom Pazaru, kao i širom Srbije, pokazuju da mladi ljudi sve jasnije artikulišu svoje zahtjeve i očekivanja. Na dan mog izbora za predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća u svome govoru sam dao važnost mladima i jasno sam poručio da se glas mladih, glas studenata mora čuti i poštovati. Vijeće je pozdravilo dolazak studenata sa drugih univerziteta u Novi Pazar i njihovu odlučnost da doprinesu društvenim promjenama kroz miran i dostojanstven način. Vijeće podržava svaki oblik konstruktivnog dijaloga i zalaganja za prava – posebno kada dolaze od mladih koji su temelj budućnosti. Poštovanje Ustava i zakona, poštovanje reda je osnov rada i stalni zahtjev Vijeća, pa će i svako ko to istrajno traži dobiti našu podršku. A kada je Državni univerzitet u Novom Pazaru u pitanju, tu već duže vrijeme postoje mnogi problemi koji se neodgovornim i nestručnim postupanjem uprave Univerziteta svakim danom sve više uvećavaju.
Free media: Kada govorimo o mladima, kakvu ulogu ima Bošnjačko nacionalno vijeće u oblikovanju nacionalnog identiteta kod mlađih generacija. Da li ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima?
Baćićanin: Bošnjačko nacionalno vijeće smatra da je obrazovanje na maternjem jeziku temelj za očuvanje i razvoj nacionalnog identiteta kod mladih generacija. Kada smo započinjali nastavu na bosanskom jeziku, mnogi su to smatrali nemogućim procesom. Danas imamo čitav obrazovni sistem na bosanskom jeziku sa više od 15.000 učenika. Najveći pokazatelj uspjeha te politike su naši mladi ljudi koji danas studiraju ili su već diplomirali medicinu, arhitekturu, prava i sl. na prestižnim univerzitetima u zemlji i inostranstvu, a školovali su se upravo kroz sistem obrazovanja na bosanskom jeziku. Neki su već zaposleni, neki nastavljaju akademske karijere, a svi oni jasno znaju ko su. Ta svijest, to samopouzdanje i ta postignuća su najviše priznanje koje Vijeće ima, ali i potvrda da je ulaganje u jezik, kulturu i obrazovanje mladih ulaganje u budućnost.
Free media: Nepunih pet mjeseci ste na čelu Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Kako ocjenjujete taj period?
Baćićanin: Biti na čelu Bošnjačkog nacionalnog vijeća je zaista najviša čast koju jedan Bošnjak može imati, ali je i odgovornost u skladu sa tim ogromna. Nepunih pet mjeseci je kratak period za ocjenjivanje, ali je dovoljan da se vidi koliki su izazovi pred nama – i koliko se energije, znanja i posvijećenosti mora uložiti u svakodnevni rad. Vijeće je institucija koja nikada ne staje – jer bošnjački narod ima potrebu i pravo da bude zastupljen, vidljiv i zaštićen u svakom segmentu života. Od obrazovanja, kulture i jezika, do saradnje sa državnim institucijama i međunarodnim partnerima – posla uvijek ima i nikada nije rutinski. Ovaj period sam iskoristio da dodatno ojačamo kontakte sa zajednicom, ponovo potpuno otvorimo Vijeće za mlade i nastavimo kontinuitet rada s jasnim ciljem: da Vijeće bude snažan, ozbiljan i odgovoran predstavnik bošnjačkog naroda u Republici Srbiji. Aktivno radimo na svim poljima, postižemo značajne rezultate, a često se drugi slikaju, ali ti drugi slikanje i reklamiranje zaista mnogo bolje od nas znaju.
Free media: Šta je to čemu ćete dati poseban akcenat tokom ovog mandata, šta su Vam prioriteti? Da li imate konkretne planove u unapređenju obrazovanja na bosanskom jeziku, kulture, informisanju i službenoj upotrebi jezika i pisma?
Baćićanin: Prioritet u ovom mandatu je nastavak širenja obrazovanja na bosanskom jeziku sve dok se svako dijete u Sandžaku i širom Srbije ne bude obrazovalo na svom maternjem jeziku. To je pravo svakog djeteta i niko, pa ni škola niti roditelj, nema pravo da mu ga uskrati, od predškolskog pa sve do visokoškolskog obrazovanja. U petak smo promovirali prvi broj Sandžačkog zbornika, naučnog časopisa za društvene i humanističke nauke. U okviru obilježavanja Dana bošnjačke nacionalne zastave održavaju se Drugi Naučni sandžački susreti na temu “Bosanski jezik – historijski razvoj i savremeni trenutak“, na kojima učestvuje preko 40 naučnika i istraživača. Već na jesen imamo sličnu konferenciju u Podgorici i ove naučne konferencije organiziramo zajedno sa Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori. Trudit ćemo se da sve što radimo bude naučno i zakonski utemeljeno. Pružamo priliku univerzitetskim profesorima, naučnim i stručnim radnicima iz Sandžaka i regiona da na određene teme od značaja za Bošnjake daju sud nauke. To smatramo vrlo važnom potporom u radu Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Naš prioritet su Bošnjaci i sva pitanja od značaja za bošnjačku zajednicu, a naša najvažnija nagrada i priznanje su obrazovani mladi ljudi ponosni na svoje porijeklo, koji svoju budućnost grade u društvu jednakih šansi.
Free media: Kako funkcioniše saradnja između lista “Bošnjačko jedinstvo–dr. Sulejman Ugljanin” i “Ljudski do pobjede-Husein Memić”, koje čine većinu u ovom nacionalnom organu? Ima li saradnje sa opozicionom listom ”Jedinstvo za slobodno Vijeće–Stranka pravde i pomirenja–dr. Misala Pramenković“?
Baćićanin: Smatramo da u Bošnjačkom nacionalnom vijeću ne može postojati opozicija i pozicija. Svi zajedno moramo raditi. Bošnjačko nacionalno vijeće je najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka, Ustavom i zakonom uspostavljen organ bošnjačke nacionalne samouprave sa povjerenim javnim ovlaštenjima, i jedino Vijeće ima takav i legitimitet i legalitet. Iako unutar vijećničkih lista ovog saziva Vijeću postoje različiti stavovi po nekim pitanjima, osnovni cilj Vijeća je jačanje bošnjačkog nacionalnog identiteta i rješavanje svih pitanja od nacionalnog značaja za Bošnjake. Zbog toga smatramo da tom cilju ne može postojati opozicija. Očuvanje kontinuiteta rada Vijeća na principima na kojima je ono osnovano prije 34 godine jedini je kriterij koji je važan u upravljanju ovom institucijom i kojem vijećnici i bošnjački narod daju podršku. Bošnjačko nacionalno vijeće kao institucija mora funkcionisati u duhu zajedništva, bez obzira na političke razlike. U tom smislu, najbitnije je da radimo zajedno ka ostvarivanju ciljeva koji su od značaja za sve Bošnjake.
Free media: U kakvom su odnosu Bošnjaci iz Srbije sa bošnjačkom zajednicom u ostalim zemljama bivše Jugoslavije?
Baćićanin: Bošnjaci su autohton narod na prostoru Sandžaka i dio su jedinstvenog nacionalnog korpusa sa Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Danas u Republici Srbiji predstavljamo brojčano manju nacionalnu zajednicu. Bošnjačka zajednica danas je prisutna širom svijeta, a naši odnosi sa Bošnjacima iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali i širom svijeta, su svakim danom sve bolji. Kao narod, povezani smo kroz mnoge projekte i inicijative koje jačaju našu saradnju i međusobnu podršku. Osnovali smo Matično društvo koje kroz koordinaciju okuplja sva bošnjačka vijeća od Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Makedonije, Kosova pa do Sjeverne Amerike. Realizujemo zajedničke projekte, sa željom da i predstavnike bošnjaka iz cijelog svijeta uključimo u ovu koordinaciju. Pored ove, Bošnjačko nacionalno vijeće kontinuirano sarađuje sa ostalim nacionalnim savjetima u Srbiji, kroz Koordinaciju nacionalnih savjeta, čime dodatno povezujemo naše zajednice i radimo na jačanju zajedničkih interesa.
Free media: Koju vrijednost bi po Vama Bošnjaci trebali da sačuvaju bez obzira na sve izazove?
Baćićanin: Čovjek ne smije biti rob. Robuje se samo Bogu Uzvišenom. Samo je slobodan čovjek zaista čovjek. Bošnjaci moraju sačuvati svijest o svojim pravima i slobodi. Sloboda je temelj opstanka svakog naroda. Bošnjaci moraju biti svjesni svojih prava, kako bi mogli ravnopravno učestvovati u društvu i aktivno doprinositi razvoju zajednice. Samo kada istinski znamo ko smo, kada razumijemo našu prošlost, jezik, kulturu, tradiciju i naše vrijednosti, možemo istinski biti slobodni. Ponosno nosimo svoju bošnjačku nacionalnu zastavu. Podignimo je jasno i visoko. I ona je ponosna, jer je zastava jednog slobodnog, svjesnog i snažnog naroda koji u svojoj dugoj historiji nikada nikome zlo učinio nije.
A. Bajrović
Foto: Bošnjačko nacionalno vijeće
