Tako se ovaj poznati knjiiževnik iz Novog Pazara našao u društvu Duška Radovića, Milovana Vitezovića, Ljubivoja Ršumovića, Mire Alečković, Vidosava Stevanovića, Mirka Demića, Ričarda Bernsa, Andreja Bazilevskog, Ane Santolikudio i drugih domaćih i stranih autora koji su svojim delima podizali ugled i značaj „Velikog školskog časa“.
„Drago mi je što sam dobio priliku da napišem tekst za Veliki školski čas. Na taj način vezao sam svoje reči za taj datum i mesto, pevao sam na temu o kojoj su pevali mnogi pesnici, ali sam pevao na poznate okolnosti. I antički tragičari su pevali o temama koje su drevnim Grcima bile poznate. Dakle, izazov je pevati kroz fabulu koja nije nepoznata”, rekao je Halilović.
On je rekao da se kragujevačkom tragedijom bavio i u svom romanu „Ljudi bez grobova“.
„Istraživao sam dokumentarnu građu o kragujevačkom oktobru i boravio na licu mesta, u memorijalnom kompleksu u Šumaricama. Razgovarao sam sa ljudima… Dramski pisac Aleksandar Novaković smatra da sam napisao postdramski tekst sa antičkim elementima, a baš to je i bio moj cilj – da seme antičke tragedije prepoznam i u kragujevačkoj tragediji”, kazao je Halilović.

On je dodao da njegov tekst „može funkcionisati i kao drama, ali i kao opera. Može se kazivati i može se pevati.
Halilović je do sada objavio sedam knjiga pesama, tri knjige priča i tri romana, kao i dve knjige sa dramama, a njegova proza i poezija prevođena je na 25 jezika.
Poemu „Zemlja” na „Velikom školskom času“ režiraće Petar Stanojlović.
Veče uoči centralne manifestacije u Spomen-muzeju „21. oktobar” biće održana tradicionalno „Bdenje” na kome će biti predstavljena poema „Zemlјa” u izdanju te instituciej kulture.
B. Vučković