Istraživanja su još uvijek u toku, a kao dva najnovija izuzetna rezultata istraživačkog bušenja u medijima i javnosti se često navode dvije duboke bušotine, na ležištu Šanac, koje otkrivaju masivnu žilu i zonu s velikom mineralizacijom zlata i bakra, procijenjenu na oko 165 tona ekvivalenta zlata.
Prije samo 15 dana ova australijska kompanija objavila je da na ležištu Gradina, takođe na Rogozni, postoji pojas od 700 metara neprekidne mineralizacije zlata i cinka.
Sve ovo čini priču o rudarenju u budućnosti izvjesnijom, što zabrinjava ekološka udruženja, mještane okolnih sela, ljude koji brinu o životnoj sredini, kao i mnoge građane Novog Pazara, grada koji se nalazi na udaljenosti od oko pet kilometara vazdušne linije do potencijalnog rudnika.
Građani i ekološki aktivisti vjeruju da će se sve to neminovno odraziti na rijeke, okolinu, hranu, zdravlje, a na kraju i na migracije stanovništva.
Otvoreni kopovi, uništavanje terena i životnog prostora
Mnogi se pribojavaju da bi kopanje zlata na Rogozni bilo identično tipu rudarenja kakav je već decenijama prisutan u Majdanpeku i Boru, odnosno da će to biti rudarenje u velikim otvorenim kopovima.
U slučaju otvaranja rudnika oni prognoziraju krčenje na hiljade hektara šume, nastanak kratera dubokih i do 100 metara, uz velike količine toksičnih isplaka i znatno mijenjanje reljefa.
Istraživanja na Rogozni, novembar 2025. godine
Smatraju i da može doći do pomora ribe i sve to uz prisustvo čestica teških metala u vazduhu. Ekološka udruženja upozoravaju da će biti kasno ako istraživanje na Rogozni bude u poodmakloj fazi.
Edin Totić iz Građanske inicijative “Za zdrav Novi Pazar“ vijesti o velikim rezervama zlata tumači kao ohrabrivanje mještana da se pomire s najavljenim rudarenjem, kao i da povjeruju da će od svega toga imati neku korist.
On za portal Free media kaže da građane očekuje egzodus u slučaju otvaranja rudnika.
“Ukoliko se ovdje krene u treću, četvrtu ili petu fazu, otvaranja rudnika, ovdje će biti neminovan egzodus naroda”, kaže Totić.
Naglašava da građani nemaju nikakav udio u onome što se nađe na ovom prostoru.
Edin Totić, Građanska inicijativa “Za zdrav Novi Pazar“
“Ako ovdje dođe strana kompanija da kopa, ni mi, ni Gradska uprava, ni grad Novi Pazar, nemamo apsolutno nikakav udio u tom prihodu. Koliko god prihod bio, ne vrijedi da se uništava ova šuma, jedna planina, jedan narod“, smatra on.
On veruje da se narodu daju dezinformacije kako bi pomislio da tu postoji zlato, da postoji interes za narod, za građane Novog Pazara i za cijeli region.
“Moram naglasiti da ne postoji interes koji bi išao u korist građanima ove regije, ne samo Novog Pazara i Rogozne, već i šire. Ovo je stvar višeg interesa pojedinaca i kompanija koje se bave ovim poslom. Ova priroda, ovaj Božiji dar koji vidite svuda oko nas, treba da bude iskorišćen isključivo za turizam, jer posjeduje taj potencijal”, kaže Totić.
On dodaje da treba raditi na povratku stanovništvo ovamo, a ne da napuštaju rodni kraj zbog ovih dešavanja.
Nezaštićeni bazeni u šumama
Ekipa portala Free media obišla je sa aktivistima Građanske inicijative “Za zdrav Novi Pazar“ nekoliko lokacija na kojima su se sprovodila ispitivanja zemljišta gdje smo zatekli nezaštićena udubljenja na samom tlu.
Edin Totić i Aladin Nezirović na Rogozni
Za našeg sagovornika to je dokaz da se i istraživanja sprovode nakaradno i neadekvatno, bez brige o posljedicama po ljude i životinje.
“Ovdje nema adekvatne zaštite ni oko bazena, ni oko parcela. Oni su posjekli šumu, iskopali rupe obložene najlonom, koje će ostati otvorene dok ne završe posao. Tu ne postoji zaštita, bez obzira da li će tuda proći čovjek, životinja ili vozilo. Neko može upasti, a u rupama mogu ostati otrovi koji će dalje zagađivati zemljište i vazduh. To njih ne zanima, narodu ostaje trovanje. Oni konstantno koriste izvorsku vodu sa rijeka na Rogozni, a za to nemaju dozvolu, što nam je potvrdilo Ministarstvo i za to će biti krivično gonjeni”, kaže Totić.
Nezaštićeni bazeni, novembar 2025. godine
Podsjeća da je njihovo udruženje već pokrenulo pravne postupke protiv pojedinaca koji su napravili određene prekršaje.
“Pokrenuli smo postupak protiv bugarskog državljanina koji je na neadekvatan način skladištio isplake i motorno ulje koje koriste mašine za bušotine. Problem nisu samo mašine, radnici, isplake, bazeni i nezaštićena zona, već i uništavanje šume i puteva, kao i prećutna saglasnost vlasti. Još uvijek ima ljudi u Ministarstvu koji žele da nam pomognu, daju informacije i zajedno s nama rade na sprečavanju ovog zla”, kaže nam on.
Informacije o tajnim sastancima
Totić smatra da za sve ovo postoji prećutno odobravanje Gradske uprave Novog Pazara, iako, kako kaže, čelnici to negiraju.
“Direktor i osnivač firme Strickland Metals na svom sajtu je objavio da su on i menadžment zajedno s predstavnicima ‘Zlatne reke’ bili na sastanku u Gradskoj upravi Npvog Pazara, odnosno s našim čelnicima. Nemam informaciju o temi razgovora, niti ko je bio prisutan. Kada smo pitali Gradsku upravu da li je sastanak održan, oni su to negirali”, kaže Totić.
On smatra da je ovdje riječ o lovu u mutnom, gdje pokušavaju da sakriju svoj interes.
“Lokalna samouprava, prema našim saznanjima, koja je potvrdio direktor ‘Zlatne reke’, imala je sastanak s čelnicima firme i dala im zeleno svjetlo, jer ako nekoga primate na razgovor i pričate o eksploataciji prirodnih bogatstava, vi mu time dajete odobrenje da nastavi sa poslovima”, dodaje.
Prećutnu podršku države i sistema otvaranju rudnika Totić vidi i u kvalitetno izgrađenom putu koji je otvoren bez medijske najave i to isključivo na dionici koja se koristi za izvođenje radova i istraživanja.
Put na Rogozni ka dionici gde se obavljaju istraživanja
“Do sela Brđani put je očajan, ali od Brđana ka Rogozni, ka punktu koji razdvaja Srbiju i Kosovo, put je fantastičan. Ovo je vjerovatno prvi put da se u istoriji države napravi put koji može važiti za magistralni, a da nije otvoren s kamerama, mašnicom i zvanicama. Urađen je samo na dionici od 15 kilometara. Da li mislite da bi bilo koji političar uradio takav put, a da se time ne pohvali? Ovdje se sve radi u mutnom, na štetu ljudi“, kaže on.
Problem isplaka
Jedan od neizostavnih nusproizvoda geoloških ispitivanja jesu takozvane isplake, odnosno otpadna tečnost koja nastaje kada se ruda, stijena ili uzorci ispituju, peru, drobe, flotiraju ili hemijski testiraju.
Mulj nastao nakon procesa ispiranja nosi sa sobom rastvorene minerale, metale i hemikalije, a vrlo često i toksične elemente te teške metale.
Detalji sa Rogozne, novembar 2025. godine
Zbor građana Novog Pazara došao je do saznanja da su se isplake u jednom periodu, mimo propisa, odlagale na deponiji Golo brdo.
“Konkretniji problem što se tiče isplaka bio je to što se nisu skladištile kako treba. Podizvođač, koji je inače mještanin Rogozne, preuzeo je da odlaže te isplake i mi smo sve informacije tražili i saznali pozivajući se na Zakon o dostupnosti informacija od javnog značaja. Ono što smo saznali jeste da je podizvođač Rogozne isplake skupljao u nekoj cisterni i samo ih prosipao na Golom brdu, što je apsolutno nedopustivo. Ljudi iz ‘Zlatne reke’ će reći da to nije strašno, da nije toliko opasno, ali koliko god da je to je apsolutno nedopustivo”, kaže članica Zbora građana Selma Slezović Mehović.
Ona objašnjava da je važno da građani znaju gdje istraživači odlažu isplake i materije dobijene kopanjem i ispitivanjem.
“Nakon blokade Golog brda više ne znamo gdje te isplake idu, a morale bi biti skladištene i odlagane na tačno određen način radi zaštite okoline. Mi sada, dakle, ne znamo, niti možemo da saznamo, gdje se to prosipa”, kaže Slezović Mehović.
Selma Slezović Mehović, Zbor građana Novog Pazara
Smatra da ovakvo ponašanje ukazuje na mnogo veći nemar.
“S obzirom na to da oni ni u procesu istraživanja zapravo ne brinu o okolini i isplake samo prosipaju na smetlište Golo brdo, možemo pretpostaviti kako bi se ponašali ako se rudnik otvori i dobiju dozvole za kopanje“, kaže ona.
Odjeljenje za geološke i rudarske inspekcije potvrdilo nepravilnosti
Zbor građana Novi Pazar ima posebnu podgrupu koja traži od nadležnih odgovore, ali i konkretne akcije od različitih nadležnih institucija, koje prema svojim ingerencijama mogu da utiču na tok stvari kada je u pitanju otvaranje rudnika na Rogozni.
“Posljednja informacija jeste da smo poslali zahtjev Republičkoj inspekciji, odnosno Odeljenju za geloške i rudarske inspekcije da izvrši analize površinskih i podzemnih voda, kao i zemljišta, kako bismo znali otprilike gdje smo sa zagađenjem u ovom procesu istraživanja. Te podatke još uvijek čekamo. Republička inspekcija nam je rekla da su našli određene neregularnosti i nezakonitosti, ali nam nisu detaljisali o čemu se konkretno radi”, kaže Slezović Mehović.
Pojašnjava da je firma “Zlatna reka“ ta koja je u komunikaciji sa građanima.
“Ono što se posljednje desilo jeste da su neki građani i ja na svoje lične imejl adrese dobili njihov poziv da nas povedu u studijsku posjetu Turskoj, kako bi nam pokazali ‘ekološki rudnik’. Ekološki rudnici, odnosno zeleni rudnici, apsolutno ne postoje. Pritom, znamo u kakvoj državi živimo i da je ovdje tako nešto apsolutno neizvodljivo. Čak i da je rudnik zaista ekološki, ovako blizu centra grada, a to se prosto nigdje u svijetu ne radi”, kaže ona.
Dodaje da postoji napredak kada je riječ o svijesti građana o ovoj temi, ali da to još uvijek nije dovoljno.
“Ako uporedim svijest građana sada sa sviješću od prije dvije ili tri godine, napredak je veliki. Sada ljudi mnogo više znaju, više vide kolike su opasnosti rudnika, pogotovo rudnika zlata koji je svega četiri do pet kilometara vazdušne linije od samog centra grada. To je veoma opasno za sve nas, za djecu, za sve građane i građanke Novog Pazara“, kaže Slezović Mehović.
Ona je pozvala građane da se pridruže Zboru i zaintersuju za ovu temu.
“Potrebno je da se svi uključimo u ovu problematiku, da se probudimo i da pratimo šta se dešava na svakodnevnom nivou. Zato pozivam sve građane i građanke koji su zainteresovani da pomognu rješavanju ovog problema da se priključe Zboru građana, koji u svom djelovanju ima radnu grupu posvećenu samo Rogozni, a koja već broji oko 50 članova. Na bilo koji način, koliko god da možete doprinijeti dobrodošli ste”, kaže ona.
Primjeri gradova sa sličnim tipom rudarenja
Dugogodišnja aktivistkinja Eko Brigade i članica Saveza ekoloških organizacija (SEOS) Ivana Pantelić kaže da građani Novog Pazara i okoline treba da razmisle o vidljivim posljedicama ovakvog tipa rudarenja u Boru i Majdanpeku.
“Priroda je tamo u potpunosti devastirana, rijeke su trajno zatrovane, a vazduh izrazito zagađen. Prije samo nekoliko dana vidjeli smo rezultate analiza koje pokazuju da su stanovnici Bora otrovani teškim metalima, u krvi imaju i do devet puta više olova od dozvoljenog. Trovanje olovom nosi ozbiljne i dugotrajne zdravstvene posljedice. Gotovo da ne postoji porodica koja u bližem ili daljem okruženju nema nekoga ko se bori s malignom bolešću”, kaže Pantelić.
Objašnjava da, iako su ovi gradovi oduvijek bili rudarski, danas je stanje gore zbog toga što “država godinama unazad mijenja zakone i prilagođava ih interesima multinacionalnih kompanija”.
Ivana Pantelić, Eko Brigada i članica Saveza ekoloških organizacija
“Za kinesku kompaniju u Boru mnogi zakoni praktično ne važe, oni koji bi se trebali sprovoditi često se ignorišu ili tumače na način koji ide u korist investitorima”, kaže Pantelić.
Kao dugogodišnja aktivistkinja objašnjava da ljudi uglavnom teško sagledavaju razmjere otvaranja rudnika, posebno zato što se direktne posljedice, koje će pogoditi njih i njihove zajednice, doživljavaju kao “daleke“, nešto što će se desiti za pet, 10 ili više godina.
“Na primjer, u Jagodini i Levču, mještani su reagovali odmah, već u početnoj fazi, čim su saznali da su izdate dozvole za istraživanje. Jedan od ključnih problema je što država ne postupa transparentno: ne samo da ne obavještava javnost, već često aktivno radi na tome da informacije sakrije“, upozorava Pantelić.
Dodaje da nas primjeri iz Jadra uče da šteta i posljedice nastaju već u fazi istraživanja, nakon samih istražnih bušotina.
“Što više vremena prolazi, kompanije ulažu sve više novca i sve teže odustaju, a istovremeno raste šteta koju nanose svojim aktivnostima. Zato je važno reagovati odmah. Kao što volimo da kažemo: neprijatelja treba zaustaviti čim kroči u dvorište, jer kada uđe u kuću, naše šanse da se odbranimo postaju mnogo manje”, ističe ona.
Kaže da osim slabijeg razumijevanja postoji još prerpeka za širenje ekološke svijeti i konkretno svijseti o opasnostima otvaranja rudnika na Rogozni.
“Dodatni problem je državna propaganda koja dolazi s vrha, predstavljaju to kao nešto bajno i sjajno, dok u stvarnosti šire dezinformacije i otvorene neistine. Prvi i najvažniji cilj jeste da se što veći broj ljudi osvijesti, kako bismo bili dovoljno brojni da pružimo otpor. Na teritoriji Srbije planirano je više od 40 rudnika. Zato je važno raditi ono što su ekološki aktivisti širom zemlje radili prethodnih godina, kao i ono što su nam nedavno pokazali studenti, da se udružujemo i međusobno podržavamo. Umrežavanje je ključ ove borbe. Teško je da jedna zajednica sama iznese teret, naročito dok je nivo svijesti ljudi nizak, zbog toga je povezivanje presudno”, zaključuje ona.
Tekst i video izjave sagovornika urađene su u okviru projekta “Put ka zdravijem okruženju“ koji realizuje Free media, a sufinansiran je iz budžeta Ministarstva informisanja i telekomunikacija za 2025. godinu.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
