Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

Mehmed Slezović: Kultura je napor da se pobijedi korov

Identiteti izrastaju i potvrđuju se kroz kulturu, a kultura je uvijek napor da se pobijedi korov. Ovdje postoji tendencija da se korov poistovjeti sa nacionalnim identitetima. Darovitost je samo potencijal koji zahtjeva ogromnu posvijećenost i rad na sebi u širokom spektru od obrazovanja, informisanosti do podsticaja sredine. Ta posvijećenost traži ogroman napor i manji broj je bio spreman da slijedi taj put, koji vodi do krajnjeg profesionalizma", rekao je u intervjuu za portal Free media slikar Mehmed Slezović.

Već četiri decenije radovi afirmisanog akademskog slikara Mehmeda Slezovića iz Novog Pazara privlače pažnju javnosti, onih koji vole umjetnost i predmet su istraživanja studenata, historičara umjetnosti, novinara i likovnih kritičara. Ovaj profesor crtanja na Departmanu za umjetnost Univerziteta u Novom Pazaru do sada je priredio preko 70 samostalnih, a učestvovao u više od 300 kolektivnih izložbi. Fakultet likovnih umjetnosti završio je u Beogradu 1985. Godine, kod profesora  Radenka Miševića.  Doktorirao je teoriju umjetnosti temom “Umjetnički crtež u savremenoj praksi i teoriji”. Njegov  prepoznatljivi stil donio mu je brojna domaća i međunarodna priznanja.

Free media: Čime ste trenutno preokupirani, jesu li u pripremi novi radovi?

Slezović: Intenzivno radim na novom ciklusu, jednom obliku iščitavanja istorije umjetnosti i odavanja počasti slikarima koje sam volio. Veliki su formati i zahtjevaju naporan i studiozan rad.

Free media: Dugo ste na likovnoj sceni, dobitnik ste brojnih nagrada i priznanja. Koliko se Vaše stvaralaštvo promijenilo u odnosu na period nakon studiranja?

Slezović: Da, četiri decenije već. U osnovnoj orijentaciji figurativnog opredjeljenja se nije mijenjalo, ali tokom svih ovih godina bilo je intenzivnih promena iznutra, sazrevanja, produbljivanja i proširivanja tematskih interesovanja, bogaćenja iskustva, jednostavnije rečeno. Prosto, čovjek je uvijek izložen nekim promenama i to se dešava i u njegovom radu. A kako i ne bi, iza nas su vrlo burni istorijski događaji kojima smo bili svjedoci.

Free media: Ko su Vam autoriteti u slikarstvu? Čije radove posebno cijenite?

Slezović: Nemam autoriteta, bar sada. Izrastao sam na poštovanju velikih majstora prošlosti, pogotovu holandskih iz 17. vijeka, Rembranta, Vermera… U osnovi, to poštovanje spram njihovog rada se nije promijenilo, ali se vremenom produbljivalo razumijevanje njihovog djela.

Free media: Koje ste tehnike u slikarstvu nekada koristili, a koje sada?

Slezović: Intenzivno sam radio u grafici, crtežu i slikama. Danas neuporedivo više slikam, posljednjih godina čak isključivo slikam uljanom tehnikom na platnu. Nekad sam radio grafike u suvoj igli i mezzotinti, a sada u linorezu u boji.

Free media: Da li ste zadovoljni koliko se u Novom Pazaru afirmiše likovna umetnost? Koliko su naše institucije i izložbeni prostori na visini zadatka?

Slezović: Evidentan je napor da se likovni život učini bogatim, a organizacija izložbi profesionalno tretira. Ali to je samo jedna strana medalje, drugu čini stvarna potreba onih kojima je ta aktivnost namjenjena. Opšte prilike su generalno malo naklonjene kulturi, ali je ovdje uočljiv napor, bar institucija da djeluju afirmativno i profesionalno, što je za svaku pohvalu.

Free media: Kako komentarišete našu likovnu scenu? Koliko smo generalno na lokalnom nivou talentovani za slikarstvo, dizajn, arhitekturu?

Slezović: Kao likovni pedagog, mogao sam uočiti da je postojalo značajno zanimanje za studiranje umjetnosti, iako se talenat kretao u širokom spektru od prosečnosti do naglašenih darovitosti. Međutim, darovitost je samo potencijal koji zahtjeva ogromnu posvijećenost i rad na sebi u širokom spektru od obrazovanja, informisanosti do podsticaja sredine. Ta posvijećenost traži ogroman napor i manji broj je bio spreman da slijedi taj put, koji vodi do krajnjeg profesionalizma.

Free media: Kako gledate na urbanistički razvoj grada Novog Pazara?

Slezović: Mislim da nekom ko dolazi sa strane, Novi Pazar može izgledati kao veoma ružan grad. Gradu kao jednom istorijskom staništu izrazitog orjentalnog identiteta prijeti velika opasnost da sve bude uništeno ukoliko se ne zaštite urbane cjeline njegovog jezgra, koje još nekim čudom opstaje. Jednom riječju, grad bi zahtjevao izuzetnu pažnju i osjećajnost da se sačuva ono vrijedno i nadogradi ono što bi se dalo nadograditi u pomenutom duhu. Ne vidim talenat i osjećajnost da se to postigne i ostvari, a moralo bi. Ovdje je prisutan takav konglomerat svega i svačega da je to neizdržljiv vizuelni udar, ali to nikog ne pogađa. Valjda će se stvari mijenjati na bolje, za sve je potrebno vrijeme, ali i svijest. Sa druge strane, grad živi intenzivno u svojoj orijentalnoj živosti. Mislim da bi grad zahtijevao posebnu brigu i stoga što turistički kapaciteti nisu ostvareni u svojim realnim mogućnostima.

Free media: Koliko je vizuelna prepoznatljivost arhitekture, mode, važan segment kolektivnog nacionalnog identiteta?

Slezović: Ovdje se puno govori i maše zastavama o nacionalnim identitetima, ali se ništa od toga ne razumije. To je najupotrebljenija politička parola bez ikakvog značenja, pri čemu se ti identiteti pretvaraju u svakodnevno smeće. Identiteti izrastaju i potvrđuju se kroz kulturu, a kultura je uvijek napor da se pobijedi korov. Ovdje postoji tendencija da se korov poistovjeti sa nacionalnim identitetima. Naravno da su segmenti koje pominjete važni, ali to je široka tema i vrlo važno pitanje i zahtjevalo bi opsežnu elaboraciju.

Free media: U prošlosti ste bili više društveno angažovani, bar kada je politika u pitanju. Kako gledate na taj period? Da li umjetnik danas smije biti nezainteresovan za društvo, okruženje, politiku?

Slezović: Period kojem sam poklonio dobar dio svojih godina kao angažovani kritički intelektualac, a potom i kao akter u politici bio je sudbonosan i zahtjevao je jasno moralno i političko određenje. Angažman je bio izuzetno bitan u društvu koje se suočavalo sa takvim lomovima i problemima. Bio je to težak period ratova, a potom tranzicije. Za sve to vrijeme mogao sam da pratim nespremnost ovog društva da se suoči sa sobom, ali I modernističkim izazovima, dok je zapravo rušilo i poslednje moderne tekovine koje su ovdje dolazile sa socijalizmom i kroz njega imale značajnu valorizaciju. Danas su u toku neka duboka globalna prestrojavanja, koja prati promjena vrijednosnih sistema neoliberalnog kapitalizma, poput postistine i distopije, a zapravo ogoljene igre moći koja uspostavlja jedan skroz novi globalni poredak. Naravno da se mijenja pozicija intelektualca, kritičkog mišljenja pa i mjesta kulture i umjetnosti. Na poziciju istinskog kritičkog mišljenja, kojeg je sve manje, dolazi umjetnik u ulozi agenta provokatora koji promišlja društvo i njegove probleme, ali to ostaje u domenu vizuelnih ideja koje nemaju stvarnog dejstva i nikog ne obavezuju ni na šta. To je velika igra simulacije u koju je ubačena umjetnost kao takva i gdje umjetnici postaju intelektualci, bez konkretnih intelektualnih zanimanja i moći. Tužna sudbina nečeg što je bilo označeno “najljepšim što čovjek sebi daruje kao vrsta”.

A.Šaljić

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti