Svi građani Srbije imaju mogućnost da biraju jedan od devet ponuđenih maternjih jezika, a među njima je i bosanski, za koji se opredjeljuju Bošnjaci.
Testiranje djece za upis u prvi razred osnovnih škola na teritoriji Srbije se uveliko odvija i trajaće do 31. maja, a Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je početkom mjeseca ohrabrilo građane iz redova manjina da iskoriste svoja prava.
Studenti, učenici iz reda Bošnjaka koji su prošli kroz ovaj proces za portal Fee media govore o tome šta nastava na bosanskom jeziku donosi.
VIDEO – Nastava na bosanskom jeziku jača osjećaj samopoštovanja
Sara Dolovac maturantica je srednje Medicinske škole “Dva heroja“ u Novom Pazaru i prva generacija koja pohađa nastavu na bosanskom od prvog razreda osnovne škole.
Nakon godina provedenih u školskoj klupi, brojnih postignuća i osvojenih nagrada na takmičenjima, ona ističe da je bosanski jezik temelj njenog ličnog razvoja i rasta, te da je zahvalna roditeljima koji su, kako kaže, donijeli ispravnu odluku prilikom upisa.
Ona nam je prenela iskustvo i objasnila koliko to sve utiče na njen i stav njenih drugara koji biraju ovaj tip nastave.
“Pedagoški efekat ove nastave je veoma bitan. Nastava na maternjem jeziku kod djece gradi osjećaj samopouzdanja, prihvatanja, pripadnosti, gradi osjećaj samopoštovanja i vlastitog identiteta“, kaže Sara.
Sara Dolovac
Ističe da je od velike važnosti da djeca znaju da njegovanje vlastite kulture nije u suprotnosti sa poštovanjem drugih kultura i tradicija.
“Volim da kažem da neko ko osjeća patriotizam u srcu, ko osjeća onaj istinski patriotizam, kao i ljubav prema roditeljima, drugarima, državi, domovini, može da razumije. Takođe, ko gaji neku ljubav, iako taj neko nije dio našega naroda, mi ga osjećamo i razumijemo zato što gajimo vrijednosti koje su ispravne“, kaže ona.
Autentičnost i stručnost ključevi uspjeha mladih
Sara kao jednu od prednosti nastave na bosanskom navodi priliku da se učenici upoznaju sa bošnjačkim piscima.
“Ne bismo mogli da čitamo djela pisaca kao što su Mak Dizdar, Ćamil Sijarić, Musa Ćazim Ćatić i mnogi drugi. Takođe, važno je i to što nismo imali potrebu da drugačije govorimo na časovima, već onako kako govorimo kod kuće i u našem narodu. To jeste bio problem ranijim generacijama naših roditelja, djeca su bila na iskušenju duplih standarda, kao da su morali biti dvojne ličnosti. Mi sada imamo priliku da u školama oblikujemo naš govor, a ne da ga negiramo i potiskujemo“, kaže ona.
Otvorenost prema svim studijama i fakultetima
Ono o čemu učenici i njihovi roditelji razmišljaju jeste kakva je budućnost obrazovanja onih koji biraju bosanski i koje fakultete mogu da upišu.
Selma Kolašinac je studentica treće godine arhitekture na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru (DUNP) i drago joj je što je na vrijeme donijela odluku o tipu nastave u srednjoj školi.
“Završila sam novopazarsku Gimnaziju, opšti smjer na bosanskom jeziku i mogu reći da je to jedna od najboljih odluka koje sam donijela, jer sam se tokom nastave opet ujedinila sa vlastitim identitetom“, kaže ona.
Selma Kolašinac
Ističe da su mnogi njeni vršnjaci sa ovog tipa nastave sada veoma uspješni studenti u svim oblastima i da se kod njih osjeća samopoštovanje i nacionalno dostojanstvo.
“Znam da postoji mišljenje kod pojedinaca, koje je vladalo i za vakta kada sam ja bila srednjoškolka, a to je da neko ko je u nastavi na bosankom ima neka ograničenja kada je u pitanju upis i izbor fakulteta sa tom diplomom. To apsolutno nema nikakve veze, zato što su svi koji su pohađali nastavu na bosanskom jeziku danas uspješni studenti, ostvareni ljudi, a znam da su mnogi koji su stariji od mene počeli i da rade“, kaže Selma.
Ona dodaje da roditelji ne treba da imaju bilo kakvu prepreku za upis djece na nastavu na bosanskom jeziku, već da treba da je shvataju kao nešto oslobađajuće.
Selma kaže da se i danas radi sjeti časova bosanskog jezika i profesorice koja joj je prenijela dragocjeno znanje.
“To su bili časovi na kojima si ti svjestan svega što jesi, ko su naši preci koji su, nažalost, imali takve životne prilike u kojima se njihov nacionalni identitet potisnuo i umalo zaboravio da nije bilo novih generacija koje su nekako opet učinile da se to sve vrati“, kaže ona.
Ponosni roditelji sigurni za svoju djecu
Sličan stav ima Adela Murtezić, majka dvije učenice srednje škole.
“Mogu da kažem da sam ponosna kao roditelj i veoma srećna zbog toga što su moja djeca spoznala historiju Bošnjaka, što su svjesna svog etniciteta i vlastite kulture“, kaže ona.
Adela Murtezić
Smatra da su roditelji često u bespotrebnoj nedoumici.
“I sama sam bila u nedoumici i u nekom strahu da li će dodatni predmeti preopteretiti moju djecu, da imaju i srpski i bosanski jezik. Tu su i sastavi, i gramatika, nastava i dodatni časovi tokom cijele sedmice, ali ipak smatram da to nije problem jer mi imamo pravo kao autohton narod na ovakvo obrazovanje“, rekla je Adela.
Ona savjetuje roditelje da sve predrasude ostave po strani.
“Savjetujem roditelje da ostave predrasude i da opredijele svoju djecu za nastavu na maternjem jeziku, jer neko se za to borio godinama da bismo ostvarili to pravo“, zaključila je ona.
A.Šaljić
Tekst je sufinansiralo Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV)
