Knjiga „Druga obala“ predstavljena je novopazarskom čitalačkom auditorijumu u Narodnoj biblioteci „Dositej Obradović“.
„Mogao sam da se bavim raznim poslovima, a ja sam se sasvim svjesno opredijelio za kulturu iako su mi rođaci, pametni i iskusni, ne dakle roditelji, govorili da ‘od toga nema hljeba’. Kada se u ovim svojim poznim godinama vratim unazad po uspomenama, shvatam da sam veoma zadovoljan što sam se čitavog vijeka bavio kulturom“, rekao je Dizdarević.
Književnik i književni kritičar Hadžem Hajdarević, ističući vrijednosti ove knjige i načina autorovog pripovijedanja, kazao je da čitalac lako može ušetati u svijet svih tih umjetničkih stvaralaca o kojima Dizdarević piše, gdje će se suočiti sa ironijskim i satiritičkim odnosom prema stvarnosti, različitim zavičajnim momentima, koji su u bitnome uljepšali naše živote i osjećanje za književnost i umjetnost općenito.
„Uloga svake umjetničke riječi i svake umjetnine, bilo da je likovna, književna, muzička ili teatarska, pitanje je dijaloga, razgovora i odnosa između ljudi. Književnost se zapravo i bazira na tom dijalogu, prvo između pisca i njegova čitaoca, gdje tek čitalac potvrđuje da je neko književno djelo zaista književno djelo. Takođe, na polju slikarstva, otkrivanjem određenih slikarskih elemenata na osnovu već ustaljenog softvera koji mi nosimo u sebi i svom intelektu, znanju i iskustvu, dešifriramo univerzalne poruke, bilo da se radi o trancedentalnim šiframa, kozmičkim ili umjetničko-fizičkim; tako otkrivamo šta je magija umjetnosti, magija dobroga, a na osnovu čega mi kažemo za nešto da je uspjelo u svojoj velikoj kulturnog misiji“, rekao je Hajdarević na promociji.
On je objasnio da je obala uzani prostor koji stoji uz neku rijeku ili more, te da je ona uvijek nešto sa čega čovjek posmatra svijet oko sebe.
„Naša tjelesnost i naši životi su kao neka ostrva u sveopćem moru svijeta i zato je važno da čovjek gleda naprijed, nikako iza; zato u naslovu stoji ‘druga’ obala. Ljudi poput Faruka Dizdarevića najljepše, u tim finim tkanjima duše umjetnosti, uspijevaju kao nebobitni autotirativni svjedok kazati nešto o tome šta su veliki pisci, slikari, veliki ljudi uspijevali da nam prenesu i da govore o onome što je i nama ponekad ili vrlo često veoma bitno“, rekao je Hajdarević.
Doktorand književnosti Ersan Muhović ocijenio je Dizdarevićevo životno djelo kao veoma važno za naš kraj, jer je još kao student čitao mnoge tekstove ovog autora koji su mu pomagali prilikom pripremanja ispita.
„Dizdarević je autor preko 300 veoma interesantnih prikaza, tekstova, interesantnih ogleda, autor, koautor i priređivač više od 20 različitih publikacija, knjiga“, rekao je Muhović.
Knjiga „Druga obala“, izdata ove godine, sastoji se od četiri poglavlja: Književne kritike – poglavlja koje sadrži Dizdarevićev osvrt na rad i djelo Huseina Bašića, Ismeta Dizdarevića, Meha Barakovića, Hadžema Hajdarevića, Ramiza Hadžibegovića, Rasima Ćelahmetovića, Avda Međedovića, Ćamila Sijarića, Milijana Despotovića, Rama Kurtanovića, Ulvije Mušovića, Ismeta Rebronje, Nusreta Idrizovića, Edina Smailovića, Gordane Boranijašević, Safeta Hadrovića Vrbičkog, Nadira Dacića, Mirvete Islamović, Huseina Haskovića, Dragiše Milosavljevića, Nazifa Veledara itd.; Likovne kritike – poglavlja u kojem se autor bavi slikarima i drugim sličnim stvaraocima poput Medžida Fakića, Edina Numankadića, Dragića Petrovića Medoša, Alja Smailagića, Džeka Hodžića itd.; Razgovora „U vidokrugu“ – poglavlja koje sadrži odabrane intervjue autora knjige sa značajnim ličnostima iz svijeta kulture i nauke, kao što je Zaim Azemović, Bisera Suljić-Boškailo, Velibor Jovanović, Izudin Bajrović, Saladin Dino Burdžović, Aljo Smailagić, Marko Vešović, Hadžem Hajdarević i dr.; Appendix-a – poglavlja koje sadrži biografiju autora, bibliografiju radova i izbor literature o njemu.
- Faruk Dizdarević (79) je hitoričar kulture, književnik, publicista, esejist, književni, likovni i pozorišni kritičar, kulturni djelatnik. Osmogodišnju školu i gimnaziju završio je u Bijelom Polju, a Filozofski fakultet u Beogradu. Nakon studija radio je izvjesno vrijeme u prosvjeti, a potom je od 1973. do 2008. obavljao funkciju direktora Doma kulture u Priboju. Inicijator je i orgnaizator mnogih kulturnih akcija i pothvata u pribojskoj sredini i šire. Dizdarević je, između ostaloga, utemeljetilj „Limskih večeri poezije“, osnivač „Limskih večeri dečje poezije“, „Festivala dečjeg dramskog stvaralaštva“, Serijala „Put ka slici“, pokretač izdavačke djelatnosti u ovoj sredini. Posjeduje širok spektar zanimanja i suverenu erudiciju. Žanrovski je raznovrstan. Pored publicističkog, naučno-istraživačkog i književnog rada, desetinama godina bavi se književnom i likovnom kritikom. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoje književno i viševrsno, istrajno i nadasve djelatno angažovanje u kulturnom i društvenom životu.
H. Ziljkić
Tekst je nastao u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodne građane“, koji sprovodi Free media. Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media i Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.
