Tako je nastao i ljuti sir, koji dolazi sa imanja Tajić sa Pešteri. Za taj recept zadužena je Sabaheta Tajić, jedna od poslednjih čuvara drevne veštine pravljenja pešterskog sira.
Sa više od 50 godina iskustva i preko sedam decenija života provedenih na selu, Sabaheta je živi spomenik tradicionalnog načina života. Sir se čuva u kantunima, koji su napravljeni tako da mu temperature odgovaraju, da bude svež i ukusan kako leti, tako i zimi.

“Imam 54 godine iskustva u pravljenju sira. Snaha još nije preuzela sve, ja se time bavim i pravim sir, uključujući i one sa ljutim paprikama. Do sada mi je sir bio prva klasa, a kakav će biti ubuduće, ne znam”, kaže Sabaheta sa setom u očima.
Razgovarajući o tradiciji pravljenja sira na Pešteri, Sabaheta ističe kako se vreme promenilo.
“Sada nema više sira sa Pešteri. Mladi neće da sire. Davno je bilo kada smo koristili kace za sir, taj sir je bio mnogo bolji, ukusniji i zdraviji. Sada se sir skladišti u plastične kante, što nije idealno, ali svi to rade, pa i mi. Bolje bi bilo da imamo kace”, dodaje s tugom u glasu.
Sa 17 godina je stupila u brak, prenosila znanje svoje majke, koja je bila majstor u sirarstvu.
“Moja majka je sirila u Dolićima, od Turkovića. Naučila me je sve. Njen sir, posebno poluverac, bio je izuzetan. Poluverac se pravio odstranjivanjem pavlake i bio je bolji od današnjih masnih sireva”, priseća se s ljubavlju Sabaheta.
Na pitanje o tome da li su mlađe generacije voljne da nauče ovu veštinu, Sabaheta odgovara: “Neće mladi, kakvi mladi, neće”.

Sabaheta nije samo čuvar tradicije, već je i preduzetnica. Prodaje svoj sir, a zadovoljstvo kupaca je njena najveća nagrada.
“Zadovoljni smo prodajom. Ko god je uzeo sir kod mene, pohvalio se. Čist je i lep”, istakla je Sabaheta ponosno.
Dok razgovaramo ova vredna žena nam predstavlja svoj najnoviji sir, posebno ukazjući na onaj koji još uvek nije zreo.
“Mnogo volim ovaj što još uvek nije zreo”, kaže s osmehom na licu dok pravi male parčiće sira za degustaciju.
Tradicionalna metoda čuvanja sira u kantunima ima svoju priču.

“Kada smo koristili kace, sir je bio mnogo bolji, ukusniji i zdraviji. Sada se sir skladišti u plastične kante, ali ja i dalje verujem u ovaj stari način. Bolje bi bilo da imamo kace, ali vreme se promenilo”, dodaje Sabaheta.
Sabaheta Tajić, žena koja je svoj život posvetila čuvanju tradicije i stvaranju vrhunskih proizvoda, predstavlja istinsku vrednost i dušu ruralnog života na Pešteri.
I ova žena je dokaz da bez uspešne žene nema ni uspešnog gazdinstva.
Projekat “Žene čuvaju selo – Pozitivni primeru jakih žena u poljopirvredi”, koji realizuje Udruženje građana Lokal medija plan iz Novog Pazara, sufinansiran je iz budžeta Republike Srbije- Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.





