Fotografije starog Novog Pazara, sa drvoredima na šetalištu, čistom rijekom Raškom i ulicama bez saobraćajnih gužvi, danas se sa sjetom dijele na društvenim mrežama.
Fotografija starog Novog Pazara
Stručnjaci i ekolozi konstantno podsjećaju da drveće smanjuje buku, reguliše visoke temperature u kvartovima, filtrira zagađeni vazduh koji se zadržava u kotlinama, utiče na smanjenje prašine na ulicama i još mnogo toga na šta prosječan građanin često ne obraća pažnju.
U Javnom komunalnom preduzeću “Gradska čistoća“ ističu da zelenih površina nikada nije dovoljno, te da su u posljednjih nekoliko godina posadili više od 5.000 sadnica na teritoriji grada.
Ipak, zelenila u gradu je manje u odnosu na prethodni period.
“Podaci su alarmantni. Šume u okolini Novog Pazara se devastiraju i sijeku. Svjesni smo nagle izgradnje stambenih objekata u centru, a avlija gotovo da više i nemamo u gradu“, kaže Aida Nuhambašić iz Građanske inicijative “Za zdrav Novi Pazar“ za portal Free media.
Ona upozorava da su zelene površine ispred stambenih objekata prava rijetkost.
“Ne znam da li mogu nabrojati dvije zgrade koje su planski predvidjele zelene površine i to je zaista tužno i alarmantno“, ističe ova ekološka aktivistkinja.
Aida Nuhambašić, Građanska inicijativa “Za zdrav Novi Pazar“
Podsjeća da je drveće jedan od najvažnijih saveznika u borbi protiv aerozagađenja, kojeg je, kako kaže, nesumnjivo sve više. Objašnjava da je u aktuelnom zimskom periodu zagađenje vazduha vidljivo, ali da je isto tako primjetno i to da je okolnih šuma sve manje. Još više je zabrnjava uklanjanje stabla sa područja grada.
“Svjedoci smo da se drveće siječe i da dobijamo potpuno nerazumljiva objašnjenja da se time uređuje prostor. Kako može biti ljepše uređen prostor, nego kada postoji priroda i zelenilo u njemu“, pita ona.
Kaže da nema razumijevanja za sječu stabala u pojedinim školskim dvorištima.
Posječeno drveće u dvorištvu OŠ “Stefan Nemanja”
“Razumijem da je postojala potreba da se u nekim školama urede staze i prolazi, da se sanira oštećeni asfalt, ali to valjda ne podrazumijeva da se posijeku visoka stabla i zelenilo u školskom dvorištu “, dodaje Nuhambašić.
Priroda, zaštita od savremenog načina života
Ona podsjeća da savremeni stil života čini da su nam priroda i takvo okruženje još više neophodni.
“Sve više vremena ljudi provode zarađujući za život u zatvorenim prostorima, a djeca uz telefone. S obzirom na to da radim u vrtiću i da sam u stalnom kontaktu s djecom, vjerujte, zabrinjavajuće je koliko je u porastu broj djece sa poteškoćama, izazvanih ekranizmom i nedovoljnim boravkom u prirodi“, kaže Nuhambašić.
Kao vaspitačica u Predškolskoj ustanovi “Mladost“ navodi da odgoj djece mora biti vezan za prirodu i prirodno okruženje.
“Koncept rada koji nam je preporučilo Ministarstvo prosvjete zahtijeva da djeca borave što više u prirodnom okruženju, ali i da u prostorijama budu okružena prirodnim materijalima.Tempo života diktira da mnogo vremena provodimo na poslu, i zato bi ljudima bilo lakše kada bi imali zelene površine ispred kuća i zgrada, da ne moraju putovati kako bi boravili u prirodi“, dodaje ona.
Bašta na krovu, nagrađena ideja jednog Novopazarca
Članovi Građanske inicijative “Za zdrav Novi Pazar“ realizovali su više akcija pošumljavanja, a želja im je da to postane redovna aktivnost svih građana.
Naša sagovornica iz ove organizacije navodi primjer kolege Admira Marovca, čija je originalna ideja oduševila komšije i sugrađane, ali je naišla na podršku i van Novog Pazara.
Bašta na krovu zgrade Novopazarca Admira Marovca
Njegova bašta na krovu zgrade osvojila je Nestlé nagradu za najbolju urbanu baštu, za koju je konkurisalo više od hiljadu ljubitelja lijepih bašti i prirodnog okruženja.
“Prepoznali smo da je to možda jedno od mogućih i preostalih rješenja. Građani prodaju kuće i avlije radi izgradnje zgrada, ali je glavni teret odgovornosti na gradskim institucijama, koje bi morale zaustaviti ovakvu urbanizaciju. Zabrinjavajuće je da Grad ne preduzima nikakve akcije da spriječi nicanje zgrada“, kaže ona.
Borba za kvadrat više
Sličan stav ima i Mirela Šabotić Begović iz Zbora građana Novog Pazara. Ona tvrdi da Novopazarci sve više žive u “zabetoniranoj mahali“ i da je tužno što se u ovom gradu svaki slobodan prostor koristi za novi kvadratni metar stambenog prostora.
Objašnjava da se zelene površine često uklanjaju bez ikakvog obavještenja ili najave, zbog čega se u konkretnim slučajevima oglašavao Zbor građana.
“Imali smo u Osnovnoj školi ‘Stefan Nemanja’ slučaj da je posječeno drveće u dvorištu. Slično se dešava i u gradu. Izgovori su razni, da je drveće bolesno, da nije bezbjedno. Uz to se događa i nekontrolisana urbanizacija grada. Mnogo je izgrađenih stambenih objekata u Novom Pazaru i to ne bi bio problem da te zgrade imaju zelene površine, da imaju barem jedno posađeno drvo, klupe i igralište za djecu“, kaže ona za naš portal.
Ističe da se svaki slobodan prostor koristi za dodatni građevinski kvadrat. Podsjeća i na nekadašnji izgled grada, kada su vrbe na keju bile jedno od njegovih obilježja.
Mirela Šabotić Begović, Zbor građana Novog Pazara
“Na keju rijeke Raške nekada su bile vrbe koje su posječene, pod izgovorom da su bolesne i nebezbjedne, da su pravile branu u koritu rijeke i onemogućavale protok vode. To je za mene bio veoma tužan period jer su one bile ukras rijeke Raške. Ranije su u Novom Pazaru zgrade uglavnom bile smještene u gradskom jezgru, a svaka avlija imala je barem jedno drvo, zimzelen ili voćku. To je bio identitet Novog Pazara. Drvo je izuzetno važno, prije svega zbog kiseonika, estetskog izgleda, smanjenja buke i visokih temperatura ljeti“, kaže Šabotić Begović.
Sve ovo dodatno pogoršava poseban geografski položaj grada. Ona podsjeća na poznatu činjenicu da se Novi Pazar nalazi u kotlini, okružen brdima i planinama, što stvara idealne uslove za zadržavanje zagađenog vazduha.
“Zimi se težak vazduh spušta na dno kotline i tada dolazi do zagađenja, do zadržavanja čestica PM 2,5 i PM 10, tako da magla i smog ostaju danima u gradu. Grad može pronaći pogodna mjesta za sadnju što većeg broja stabala, jer nam svako drvo daje kiseonik, koji je neophodan za zdravlje naše djece. Mora se voditi računa o svakom posađenom drvetu, ono se mora njegovati i zalivati dok ne izraste u veliko, zdravo i snažno drvo koje koristi našoj zajednici“, ističe Šabotić Begović.
Za svaku bebu – jedno novo stablo
Ona smatra da u Novom Pazaru nema dovoljno akcija pošumljavanja, iako ne negira da one postoje, te iznosi ideju koja bi mogla dati dobre rezultate.
“S obzirom na to da smo grad mladih, grad s najvećim natalitetom u Srbiji, moj prijedlog svim roditeljima i građanima bio bi da se za svako rođenje djeteta posadi jedno drvo na teritoriji Novog Pazara, uz napomenu da se svako posađeno drvo mora njegovati i zalivati dok ne izraste u jako i zdravo drvo koje nam daje kiseonik. To bi bio mali gest za pojedinca, ali veliki za našu zajednicu. Prenosi se hadis Božijeg poslanika, alejhi selam, da svako ko posadi drvo ima trajnu sadaku sve dok se jedu plodovi tog drveta, dok ono daje hlad i koristi prirodi“, kaže ona.
Podsjeća i na vremena kada je, kako navodi, zdrava priroda bila obilježje Novog Pazara.
“Pozitivno u svemu ovome jeste to što su građani počeli da se oslobađaju i podižu glas protiv sječe drveća, s obzirom na ekološke probleme i veliki broj oboljelih u Novom Pazaru. S druge strane, većina koja ćuti daje odrešene ruke onima koji rade mimo interesa zajednice. Zbog velikih problema sa zagađenim vazduhom i nedostatkom zelenih površina, postajemo zabetonirana mahala“, tvrdi ova aktivistkinja.
Posađeno više od 5.000 sadnica
Adis Salković, rukovodilac Službe “Zelenilo“ u Javnom komunalnom preduzeću “Gradska čistoća“, kaže za naš portal da zelenih površina nikada nije dovoljno, ali da postoje akcije za stvaranje novih.
Navodi podatak da je u posljednjih nekoliko godina posađeno više od 5.000 sadnica na teritoriji grada, te da su brojne aktivnosti zaposlenih u ovom komunalnom preduzeću usmjerene ka ozelenjavanju površina.
Adis Salković, rukovodilac Službe “Zelenilo“
“Od aktivnosti sprovodimo košenje, proljetnu i jesenju sadnju cvijeća, pri čemu sredstva obezbjeđuje Grad. Sa Ministarstvom zaštite životne sredine realizujemo akciju već pet godina. U posljednjih nekoliko godina posađeno je više od pet hiljada sadnica, što je značajan broj. Sadili smo u centru grada i na izletištima poput Kujovo i Petrovo polje“, kaže Salković.
Ističe da je akcijama obuhvaćena i zamjena suvih stabala u centru grada, u parku i na Rekreacionom centru.
Rekreacioni centar z Novom Pazaru
“Dio sredstava usmjeravamo i ka školama, koje su nam prioritet, kako bismo formirali zelene površine za učenike. U većini gradskih škola sadnja je već obavljena, a za svaku školu obezbjeđujemo određeni broj sadnica. Što se tiče keja i šetališta, tu ne možemo sprovoditi sadnju zbog ugroženosti korita, ali svakako posvećujemo pažnju održavanju keja kroz čišćenje i pranje“, kaže on.
Seča suvih stabala u ulici Stevana Nemanje
“Za stvaranje novih zelenih zona imamo i akcije u koje su uključeni građani, poput projekta ‘Građani se pitaju’, u okviru kojeg mogu sugerisati i predlagati nove lokacije na kojima bismo mogli formirati zelene površine. Pored Rekreacionog centra, obnovili smo zelene površine u Gradskom parku i dodali nove sadnice. Tokom toplih proljetnih i ljetnih dana redovno kosimo i uređujemo zelene površine, čistimo i peremo park kako bi naši građani, ali i turisti, mogli uživati u obilasku grada“, kaže Salković.
On dodaje da postoje izletišta koja su dobro uređena i mjesta na kojima se sprovode akcije zasađivanja drveća.
“Posjedujemo zelene površine poput Gradskog parka i Rekreacionog centra, imamo izletišta kao što su Petrovo polje i Kujovo, poviše naselja Bukreš. Postoje razne lokacije na kojima se nalaze zelene površine, tako da ima mnogo toga što se može ponuditi turistima i građanima Novog Pazara“, zaključio je rukovodilac Službe “Zelenilo“.
Tekst i video izjave sagovornika urađene su u okviru projekta “Put ka zdravijem okruženju“ koji realizuje Free media, a sufinansiran je iz budžeta Ministarstva informisanja i telekomunikacija za 2025. godinu.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
