Na promociji su, pored autora, o knjizi govorili: dr. Naka Nikšić, univerzitetska profesorica i dr. Muradija Kahrović, etnolog.
Navodeći motiv nastanka ovog djela, autor podsjeća da je 1976. godine napustio rodnu Vrbicu, misleći da odlazi privremeno i da će se vratiti kada završi fakultet. Međutim, od tada je prošlo više od četiri decenije koje je on proveo u Beogradu.
„Iako sam i u mladosti često i rado obilazio zavičaj, dogodilo se kao u onoj izreci ‘Čovjek ode od kuće da nađe ono što mu nedostaje, a vrati se kući i nađe ono što nedostaje’. Posljednjih desetak godina išao sam sve češće u rodni kraj i ostajao duže, a sebet tome bila su istraživanja vezana za ovu monografiju, jer sam baš tamo, u zavičaju, našao ono za čime sam tragao“, navodi autor.
On u ovoj knjizi piše o poslovima u seoskom domaćinstvu, o narodnim vjerovanjima, o tzv. bapskom liječenju, o „skrajnutim“ i skoro zaboravljenim običajima koji se odnose, npr., na rođenje ili preseljenje na Ahiret ‒ „od učenja ezana do Fatihe pored kabura“; bilježi o tradiciji ishrane, narodnim radinostima, starim zanatima, društvenim igrama i ostalo.
Imao je šest samostalnih izložbi fotografija, autor je, pored večeras promovisane u Muzeju, još dvije monografije: „Beograd ‒ svetla velegrada“ (Službeni glasnik, 2012) i „Gornji Bihor ‒ slike zavičaja“ (Beograd, 2012), itd.
U pripremi su mu dva autorska rukopisa: „Čerečenje Jugoslavije ‒ hronika bezumlja“ (feljton u „Politici“ novembra 2005. godine) i „Antologija poslovica i izreka sa područja Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine“.
Latif Adrović Starkin (1957, Donja Vrbica), završio je gimnaziju u Beranama, a u Beogradu studirao geografiju i uporedo „pekao fotografski zanat“. Objavljivao je fotografije, reportaže, karikature i ilustracije u „Turističkim novinama“, „Intervjuu“, „Politici“, „Politikinom Svetu“, „TV reviji“, „Politika International Weekly“. Godine 1991. postao je član redakcije dnevnog lista „Politika“ i tu radi dvije decenije. Kako navodi, u tom periodu objavio je više od 14.000 fotografija, dok su najbolje fotografije emitovale i svjetske fotografske agencije. Objavljivao je i u drugim novinama, časopisima, monografijama i katalozima.
H. Ziljkić
