Cjelokupna nastava na bosanskom počela u septembru 2013. godine i do sada je naišla na brojne izazove.
Uprkos osporavanjima i predrasudama ovakvu nastavu pohađaju mladi u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, što čini 62 odsto u odnosu na nastavu na srpskom jeziku u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Brodarevu.
Učiteljica u novopazarskoj Osnovnoj školi “Bratstvo” Mihrija Pramenković kaže da joj je prvo radno iskustvo u prosveti povezano sa nastavom na bosanskom jeziku.
Ona za portal Free media objašnjava koliko je važna njena misija odgoja i obrazovanja sa ciljem jačanja identiteta kod djece.
“Veoma brzo sam shvatila da nastava na bosanskom jeziku nije samo korišćenje ijekavice, već da je to jedinstvena prilika za očuvanje jezika, kulture i identiteta bošnjačke zajednice u našoj zemlji”, kaže Pramenković.
Ona smatra sličan stav ima sve više roditelja koji žele da njihova djeca od prvih školskih dana uče o bošnjačkoj kulturi.
Mihrija Pramenković
“Mnogi roditelji su se uvjerili da nastava omogućava punopravno obrazovanje, ali i prepoznaju značaj obrazovanja na maternjem jeziku za identitetski razvoj djeteta. Povjerenje roditelja raste iz godine u godinu, čemu svjedoči sve veći broj djece koja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku”, kaže Pramenković.
Ona iz ugla nekog ko je u stalnom kontaktu sa drugim prosvjetnim radnicima ocjenjuje da je ovakva nastava genaralno uspjesna, ali da je njeno dalje unapređivanje ključno kako bi se osigurala ravnopravnost u obrazovnom sistemu I kvalitet nastave podigao na još viši nivo.
Stručna saradnica za obrazovanje na bosanskom jeziku u Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV) Esma Brunčević redovno prati statističke podatke koji se tiču broja đaka i upisanih odjeljenja kada je u pitanju ovaj vid nastave.
“Brojke su jasan pokazatelj dobrog raspoloženja i osviješćenosti roditelja o pravima djece na obrazovanje na svom maternjem jeziku. Svjesni su i važnosti sadržaja koje ova nastava nudi njihovoj djeci. Nastava na maternjem jeziku Bošnjaka odvija se u 40 obrazovnih ustanova od toga tri predškolske, 27 osnovnih i 10 srednjih škola”, kaže Brunčević.
Ona ovim školama pridružuje i medrese u Novom Pazaru, Tutinu i Prijepolju, u kojima se takođe izvodi nastava na maternjem jeziku Bošnjaka.
U svemu ovome prednjači opština Tutin, u kojoj se čak 87,5 odsto djece školuje na bosanskom.
Esma Brunčević
Brunčević podsjeća da bi sličan rezultat bio poželjan i u ostalim sandžačkim gradovima.
Podatak o 62 odsto učenika u nastavi na bosanskom jeste veoma pohvalan, no imajući u vidu da samo, primjera radi, u Novom Pazaru imamo 80 odsto Bošnjaka jasan je pokazatelj da se tu može dodatno unaprijediti i povećati broj djece koja se školuju na svom maternjem jeziku. Ključnu ulogu u tom procesu imaju upravo obrazovne ustanove koje se prve susreću sa roditeljima djece koja polaze u školu”, kaže Brunčević.
Upisivanje po automatizmu, trajno rješenje za obrazovanje Bošnjaka
Ona smatra da bi upisivanje djecu na nastavu na bosanskom jeziku po automatizmu bilo jedino trajno rješenje.
“Mi kao Bošnjaci ćemo biti zadovoljni onda kada se sva bošnjačka djeca po automatizmu budu upisivala na nastavu na maternjem jeziku, čime bi se uspostavio princip pune ravnopravnosti“, kaže Brunčevićeva, ističući da i samo Vijeće teži tome.
Ona podsjeća da su tokom godina razbijene i mnoge predrasude, poput stereotipa o nemogućnosti nastavka daljeg školovanja i da su na tom planu mnogi angažovani na različitim nivoima.
“Aktivni smo kao tim tokom cijele godine, a pored vijećnika, odbora Vijeća i stručnih saradnika, važan dio tima čine i naši saradnici, odnosno profesori bosanskog jezika i predmeta od nacionalnog značaja”, ističe Brunčević.
Sa ciljem podrške prosvetarima BNV je uspostavilo i ustanovu Centar za unapređenje obrazovanja i odgoja na bosanskom jeziku “Isa-beg Ishaković” i povjerilo joj važne poslove sa ciljem unapređenja stručnosti i kompetencija nastavnog kadra.
Ovaj Centar je akreditivao i stručne seminare, ali i izradio priručnike za jezičku kulturu i normu bosanskog jezika, historiju, kao i likovnu umjetnost.
Stalna podrška jačanju kompetencija prosvjetara
Jedan od važnih segmenata napretka nastave na bosanskom jeste postojanje redovnih programa i aktivnosti kojima se jačaju kompetencije zaposlenih.
Pedagoška savjetnica i direktorica Osnovne škole “Đura Jakšić” u Novom Pazaru Sanela Međedović dugi niz godina radi na razvoju nastave na bosanskom jeziku i dio je te misije od samog početka.
Ove godine dobila je i nagradu “Amir Dautović”, koje je, između ostalog, i svojevrsno priznanje za zalaganje i doprinos u nastavi na bosanskom.
Ona za portal Free media objašnjava da su u proteklom periodu BNV, Društvo za bosanski jezik i Regionalni centar za stručno usavršavanje u Novom Pazaru u kontinuitetu radili na organizovanju različitih oblika stručnog usavršavanja. Svi ti seminari i obuke priznaju se kao sati stručnog usavršavanja u nadležnosti ustanova.
“Tokom 2013. godine akreditovan je prvi seminar na bosanskom jeziku. U posljednjem važećem Katalogu programa za stručno usavršavanje Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja na listi je pet akreditovanih programa na bosanskom jeziku“, kaže Međedović.
Ona naglašava da je Ministarstvo prosvjete angažovalo savjetnike-spoljne saradnike za predmetnu oblast obrazovanje na bosanskom jeziku na nivou Školske uprave Novi Pazar, koji pružaju stručnu pomoć ustanovama savjetovanjem i drugim vidovima podrške.
Sanela Međedović
“Mogu reći da nastavnici, odgajatelji i stručni saradnici u nastavi na bosanskom jeziku danas mogu birati aktivnosti i planirati stručno usavršavanje u skladu sa razvojnim prioritetima ustanove i sopstvenom refleksivnom praksom“, kaže ona.
Održivost je pokazatelj kvaliteta nastave
Prema podacima BNV-a broj učenika u nastavi na bosanskom jeziku u Sandžaku je u porastu, iako interesovanje znatno varira u zavisnosti od opštine.
Na osnovu dosadašnjeg iskustva Sanela Međedović očekuje da će u školskoj 2025/26. godini biti više učenika u nastavi na bosanskom jeziku u odnosu na tekuću školsku godinu, iako je generalno broj djece koja se upisuju u prvi razred osnovne škole na nivou grada manji.
“S obzirom na zahtjeve zakonodavnog okvira, administrativne procedure uspostavljanja procesa, utjecaje različitih društveno-politčkih okolnosti, kadrovske i finansijske resurse, obrazovanje na bosanskom jeziku se razvija. Održivost je pokazatelj kvaliteta, a nosioci svih promjena su prosvjetni radnici koji svojim prilagodljivim i inovativnim pristupom vode ovaj proces“, kaže Međedović.
Napredak vrednovan postignućima
Koliko je sam proces nastave na bosanskom jeziku uspješan kaže Međedović moguće je sagledati na osnovu izuzetnih postignuća učenika na završnom ispitu u osnovnoj školi, učešću i plasmanima u takmičenjima republičkih i međunardnih nivoa, smotrama stvaralaštva i drugim manifesticajama.
“Grad Novi Pazar i BNV na kraju svake nastavne godine dodjeljuju pohvale i nagrade istaknutim prosvjetnim radnicima i učenicima osnovnih i srednjih škola za postignute rezultate u radu i učenju. Praćenjem samo ovog vida promocije uspjeha dobijamo jasnu povratnu informaciju o napredovanju učenika i ostvarivanju jedne uspješne nastavničke prakse“, zaključila je Međedović.
Ranije su studenti i učenici koji su prošli kroz ovaj proces za portal Fee media govorili o tome šta nastava na bosanskom jeziku donosi, a taj tekst možete pročitati OVDJE.
A. Šaljić
Tekst je sufinansiralo Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV)
