Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

NVO: 30 godina od zločina u Štrpcima

Nekoliko nevladinih organizacija podsetilo je danas da porodice 20 ubijenih putnika na železničkoj stanici u Štrpcima (BiH) ni posle tri decenije nisu dobile pravdu.

Nevladine organizacije Žene u crnom, Inicijativa mladih za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava saopštile su da se sutra navršava 30 godina od ovog zločina, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) na ovoj stanici, iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar, izveli su 20 putnika i potom ih ubili.

“U proteklih godinu dana, sudovi u Srbiji i Bosni i Hercegovini doneli su tri prvostepene presude za ovaj zločin. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve”, navode u saopštenju.

Srbija ne priznaje porodicama status civilnih žrtava rata

Ove nevladine organizacije podsećaju da žrtvama zločina u Štrpcima Republika Srbija ne priznaje status civilnih žrtava rata, jer su stradale na teritoriji druge države.

“Porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, do danas nisu uspele da dobiju status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im omogućio skromnu materijalnu podršku, kao i priznanje patnji koje su preživeli. Važeći Zakon o boračko-invalidskoj zaštiti na nekoliko nivoa onemogućava sticanje statusa civilne žrtve rata i civilnog invalida i višestruko diskriminiše civilne žrtve u odnosu na vojne”, piše u ovom saopštenju.

Ističu da je lokalna samouprava u Prijepolju podigla 2009. godine spomen-obeležje posvećeno devetorici ubijenih iz Prijepolja i dodelila simboličnu novčanu pomoć njihovim porodicama.

“Lokalni zvaničnici učestvuju svake godine u organizaciji i obeležavanju godišnjice otmice, što je jedan od retkih pozitivnih primera zvanične komemoracije žrtava iz manjinske etničke zajednice. Međutim, zločin u Štrpcima, kao i drugi zločini koje su počinile srpske snage, izostavljeni su iz dominantnih državnih narativa o ratovima devedesetih”, navode ove organizacije.

One zahtevaju od Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i drugih nadležnih institucija da donesu novi zakon, zasnovan na Modelu zakona o pravima civilnih žrtava rata, koji sadrži normativna rešenja u skladu sa međunarodnim standardima.

“Takođe, od opštine Novi Beograd zahtevamo vraćanje spomen-ploče Tomi Buzovu i jasnu osudu njenog uklanjanja. Naše organizacije očekuju da Apelacioni sud u Beogradu uvaži žalbu Tužilaštva za ratne zločine na presudu donetu u februaru ove godine i da optuženima izrekne kazne koje odgovaraju težini ovog zločina”, dodaju.

Do sada osuđeno 14 osoba, od kojih samo dve pravosnažno

  • Nebojša Ranisavljević, komandant dobrovoljačkog voda pod nazivom „Resavac“ ili „Skakavac“, koji je bio deo Interventne čete Višegradske brigade VRS, osuđen je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2002. godine na kaznu zatvora od 15 godina.
  • Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade VRS, protiv kojeg je vođen postupak pred Sudom BiH, priznao je krivicu 2016. godine i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu.
  • Sud BiH je 21. oktobra 2022. godine prvostepeno osudio sedmoricu optuženih za zločin u Štrpcima na zatvorske kazne od po 13 godina, a prvooptuženog Luku Dragičevića, komandanta Višegradske brigade VRS, oslobodio uz obrazloženje da Tužilaštvo nije uspelo da dokaže njegovu krivicu.
  • Isti sud je 19. januara 2023. godine osudio Bobana Inđića, komandanta Interventne čete Višegradske brigade, na 15 godina zatvora za saučesništvo u zločinu u Štrpcima.
  • Viši sud u Beogradu je 7. februara 2023. godine doneo prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po 10 godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora od pet godina, što su niže kazne od onih koje su za isti zločin dosudili sudovi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Pripadnici VRS su 27. februara 1993. godine oteli i ubili 19 državljana SRJ i jedno NN lice. Od državljana SRJ, njih 18 su bili Bošnjaci, a jedan je bio Hrvat, svi su živeli u Srbiji i Crnoj Gori – u Beogradu, Prijepolju, Bijelom Polju i Podgorici. 

Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. 

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. 

Do danas su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Telo Halila Zupčevića otkriveno je krajem 2009. na obali jezera Perućac, dok su na istom mestu godinu dana kasnije nađeni posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine. Za ostalim ubijenima i dalje se traga.

A. Bajrović

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti