Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

Da li moderna gradnja u Novom Pazaru narušava ambijent spomenika kulture? (VIDEO)

Munara džamija okružena stambenim zgradama, kafići i restorani brze hrane u neposrednoj blizini mezarja, reklame na zidovima hamama, bandere s isprepletenim kablovima, postali su današnja slika Novog Pazara, koja je sve češće na udaru kritika javnosti.

Jedan od šaljivih komentara na društvenim mrežama, koji aludira da su neki ugostiteljski objekti u Novom Pazaru preblizu mezarju: “Čekam te na kafi, sjeo sam kod groba“, dobio je brojne reakcije, uglavnom podrške.

Postavlja se pitanje u kojoj mjeri zajednica i institucije brinu o ambijentu u kojem se nalaze važni spomenici kulture, a u kojoj mjeri se nekritički izlazi u susret zahtjevima biznisa.

Arhitekta Admir Marovac kaže za portal Free media da svjedočimo ugrožavanju kulturnog naslijeđa, uprkos činjenici da danas postoje uslovi za podizanje svijesti o njegovoj važnosti.

“Došli smo do toga da, usljed neartikulisane potrebe za kapitalom, naši spomenici kulture bivaju ugroženi raznim vrstama objekata, kao što su zgrade, bazeni, restorani, stambeni kompleksi i slično“, kaže on.

Ističe da se očuvanje spomenika nipošto ne smije oslanjati jedino na svijest i savjest naroda.

“Sandžačka regija, zbog svoje kulturološke raskoši i specifičnosti, dok još nije prekasno, mora dobiti svoje regulatorno tijelo koje će se s dužnim senzibilitetom i odgovornošću brinuti o spomenicima kulture, kulturnim dobrima i graditeljskom nasljeđu“, navodi Marovac.

Posebno žali što posmatramo kako objekti nestaju, iako su važna svjedočanstva života u prošlosti.

Naša kratka video priča o kontrastima u Novom Pazaru

Riječ je, kaže, o porodičnim objektima koji su bili u apsolutnoj simbiozi s načinom življenja iz kojeg potiču.

“Kroz te objekte se vrlo jasno mogao osjetiti kulturološka raskoš naših predaka, koja se i danas, nažalost, vidi jedino na marginama naše savremene kulture, uslovno rečeno“, kaže Marovac.

Naglašava da je teret brige svaljen na privatana lica.

“Kod tolikog broja starogradskih kuća, koje nam svakim danom pred očima nestaju, nije se našao niko od gradskih i državnih institucija da otkupi bar jedan takav objekat, već su svi ti objekti prepušteni na teret privatnim licima, a zbog težine održavanja i potreba porodica osuđeni su na nestajanje“, zaključuje Marovac.

A. Šaljić

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti