Osim što slika, on i piše, rado komentariše društvene pojave, koristi različite medije za svoj umjetnički izraz, redovno stoji uz različite inicijative građana i pravi šaljive spontane video-radove na Instagramu.
U razgovoru za portal Free media kaže da je dobro da ljudi reaguju kad god osjete da ih neko ili nešto sputava, pa makar to činili iz inata.
“Pravo koje se ne upotrebljava, kao i mišić, atrofira i gubi se. Kada neko želi da ti uskrati pravo da nešto kažeš, reci to nešto iz inata, iako, da on nije pokušao da ti zabrani, ti to možda nikada i ne bi pomislio da kažeš“, kaže Brežanin.
Smatra da je važno da ljudi odlučuju i da to bude raspoređeno širom populacije “tako da nijedan pojedinac ne može da bude maligno moćan“, te da se zato redovno odaziva akcijama Zbora građana i podržava studentski pokret.
“Studentski pokret mora da postane pokret svih građana, ako ne želimo da nas ponižavaju kojekakvi imbecili, poltroni, lažovi, lopovi, sadisti i fašisti“, kaže on.
Ističe da mu je žao što su građani generalno malo zaintersovani za mijenjanje društva.
“Broj ljudi na našim sedamnaestominutnim ćutnjama i zborovima je sramno mali za grad naše veličine i strašno me nerviraju ignoranti koji još i sa podsmjehom gledaju učesnike protestnih šetnji. Nadam se da će ih biti sramota jednog dana kad ih već sada nije“, kaže on.
Smatra da duh demokratije zahtijeva trud i preuzimanje odgovornosti od strane građana.
“A pošto odlučivanje nije sasvim lako, već iziskuje ulaganje truda kroz informisanje, promišljanje i na kraju kroz samo postupanje, običnom je čovjeku lakše da to prepusti nekome, onome ko će se sagnuti da pokupi moć koje se on odrekao“, kaže on.
Objašnjava da u životu svakog čovjeka ne smije biti pristajanja na uslovljavanja.
“Ako pristaneš na uslovljavanje, pravo na slobodu govora si predao bez borbe ili si u najmanju ruku dozvolio da bude okrnjeno. A kada jednom počne da se kruni, onda može da nastavi da se kruni sve do nestanka, do tiranije“, kaže Brežanin.
Teme pojedinih njegovih likovnih radova često se tiču očuvanja vlastitog mira. To donekle objašnjava i činjenica da su u radovima česti detalji iz sobe, dvorišta, kuće u kojoj se nalazi njegov atelje.
“Moglo bi se reći da dio mojih radova pripada intimizmu, po uzoru na francuski intimizam s kraja 19. i početka 20. vijeka, gdje slikari za predmet slikanja uzimaju, uslovno rečeno, banalne scene iz svog doma, ali scene kojima oni svojom pažnjom daju uzvišenu važnost: sobe u kojima čitaju novine, jedu, primaju goste, izležavaju se. Teme ovih radova jesu duševni mir i poštovanje svog kutka na ovom svijetu“, kaže Brežanin.
Prošle godine priredio je samostalnu izložbu u Galeriji novopazarskog Kulturnog centra, a redovno učestvuje na kolektivnim izložbama koje su rezultat likovnih kolonija u Beogradu, Mitrovici, Plavu, Deliblatskoj peščari i Novom Pazaru.
Na manifestacijama Jesenji likovni salon i Salon mladih 2023. godine osvojio je drugu nagradu. Objašnjava da su na njegov izraz najviše uticali francuski intimisti, među kojima su imena Eduara Vijara i Pjera Bonara, kao i njemačkog slikara Maksa Ernsta.
“Ono što me sada okupira jeste želja da komuniciram i ilustrujem naučne koncepte (sa primesom alegorije), ponajviše dinamiku fluida, zbog vizuelne dopadljivosti i elegancije, kretnje koja se s pravom opisuje kao haotična i uredna. Tu spadaju slike poput ‘Vjetar u leđa’, ‘Trohoida’, ‘Brod od papira’, ‘Zavjetrina kamiona’“, kaže Brežanin.
Govoreći o potrebi da se spontano izražava i na mrežama bez ustručavanja kaže da je poslušao savjet Danila Kiša: “Ne budi tragično ozbiljan, jer to je komično“. U to spadaju njegove objave i duhoviti video-radovi.
“Praveći te video-radove nisam imao na umu da pravim umjetnost. Pravio sam ih pod nagonom za psihičkim oslobađanjem, osvajanjem slobode da se glupiram i budem spontan, kao kada čovjek koji se dugo kani i premišlja da uđe u hladnu vodu, pa se zato malo i rijetko kupa u moru, najednom odluči da bez oklevanja, kao u ratnom jurišu, katarzično trči u more“, kaže on.
Ističe da za svaku ideju umjetnika postoje manje ili više adekvatni mediji u kojima se ona može materijalizovati.
“Kad se javi ideja, razmišljam kakva to može da bude slika (zato što sam slikar), iako bi ta ideja možda daleko adekvatnije bila izražena pokretnom slikom, skulpturom, teatrom ili knjigom“, kaže on.
Smatra da nas umjetnost okružuje i određuje naše živote.
“Umjetnost, u tandemu sa praktičnim razlozima, određuje kako nam izgledaju zgrade, dvorišta, sobe, jela, odjeća i obuća, kako nam izgleda okolina, naš život i mi“, objašnjava Brežanin.
Fatmir Brežanin je završio osnovne studije slikarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta u Novom Pazaru (UNINP), a master akademske studije slikarstva na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU).
Rođen je u Novom Pazaru, a još uvijek ne radi nigdje jer, kako kaže, ne može da pronađe mjesto nastavnika.
A. Šaljić
