Iako se, kako je rekao za portal Free media, ne mogu predvidjeti buduće odluke vlasti i kompanija, jasan je da se protivi potencijalnom iskopavanju zlata na planini koja se nalazi 10 kilometara od gradskog naselja.
Objašnjava da je na Rogozni riječ o “potencijalnom rudarenju zlata kao primarnog resursa”, za razliku od Bora, gdje se zlato dobija kao nusproizvod prerade bakra.
Upravo ta razlika, upozorava, nosi ozbiljne posljedice. Podsjeća da su negativni efekti ovakvog rudarenja već dobro poznati u svijetu.
“Prvo, luženje zlata pomoću cijanida izuzetno je štetno, jer zagađuje tlo i vode. Drugo, i manje poznato, upotreba žive u kasnijim fazama prerade također ostavlja ozbiljne posljedice”, objašnjava on za naš portal.
Kao primjer navodi zemlje Južne Amerike, Kinu i Afriku, gdje je rudarenje zlata već ostavilo duboke ekološke posljedice.
“Amazonija je u relativno kratkom periodu izgubila ogromne površine šuma upravo zbog rudarenja zlata”, kaže Kostić, koji je i član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU).
On dodaje da su posljedice upotrebe žive dugotrajne i gotovo nepopravljive.
“Čak i u Kaliforniji, gdje je zlatna groznica trajala svega nekoliko godina u 19. vijeku, posljedice su vidljive i danas. Nakon više od 170 godina, ta savezna država i dalje nije uspjela da ih u potpunosti sanira”, kaže on.
Govoreći o odnosu kompanije “Zlatna reka”, koja obavlja istraživanja na Rogozni prema lokalnoj zajednici, Kostić iznosi oštre kritike.
“Na osnovu dostupnih informacija, stiče se utisak da kompanija pokazuje prezir prema građanima sredine u kojoj posluje. Na svom portalu o projektu iznosi nerealne tvrdnje i pokušava da obeshrabri prigovore građana. Ide se čak dotle da se sugeriše kako oni koji pročitaju njihove materijale gube pravo da se žale. Time se kompanija praktično izuzima iz kritike i primjene zakona države u kojoj posluje”, tvrdi Kostić.
Kao ključnu snagu građana ističe insistiranje na poštovanju zakona.
“Građani moraju istrajati u zahtjevu da se zakon poštuje. To je najjače sredstvo koje imaju. Čak i kada vlast to zanemaruje, pozivanje na zakon i procedure ostaje ispravan put”, naglašava.
Dodaje da već postoje indicije o nepravilnostima tokom istraživanja.
“Prilikom obilaska Rogozne, aktivisti su zatekli nepravilno odlaganje isplake iz probnih bušotina. To nije pretpostavka, već činjenica. Slična praksa zabilježena je u Podrinju, gdje je kompanija Rio Tinto odlagala isplaku na neadekvatan način. Iako su građani prijavljivali te slučajeve, nadležne institucije nisu reagovale kako bi trebalo. Zato je važno da građani prijavljuju svaku nepravilnost koju uoče”, rekao je Kostić.
Poručio je da ni ekonomski gledano ovakav rudnik ne donosi održiv razvoj.
“Najveću korist imaju kompanije i finansijske institucije koje zlato koriste kao rezervu, dok lokalno stanovništvo ostaje bez dugoročne dobiti”, zaključio je.
Brojni građani Novog Pazara, studenti i ekološki aktivisti poručili su u petak sa protestnog skupa da Rogozna nije na prodaju i da zdravlje ljudi nema cijenu.
Nakon tog protesta oglasio se i gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac, koji je naveo da istražne radnje na toj planini traju skoro 30 godina u kontinuitetu, pod okriljem brojnih vlasti.
Preduzeće “Zlatna reka“, za potrebe australijske rudarske kompanije “Strickland metals”, već godinama unazad otvara bušotine u netaknutoj prirodi Rogozne.
A. Šaljić
