Omran je rođen u sirijiskom gradu Homsu, a u Novom Pazaru živi i radi od 2008. godine, predaje arapsku književnost i vještine komunikacije, arapski i engleski jezik, a studenti naročito izdvajaju njegova predavanja o islamskoj civilizaciji, što je tema sa kojom je i doktorirao.
Oni koji su ga upoznali kažu da njegovo enciklopedijsko znanje, zavidna informisanost i bogato životno iskustvo stoje na raspologanju kako studentima, tako i kolegama, istraživačima i onima koji na kafi sa njim razgovaraju o globalnoj politici, književnosti i kulturi bliskoistočnih naroda.
Za čitaoce portala Free media ovaj istaknuti profesor podelio je svoje viđenje lokalnih društvenih odnosa, pogled na islamsku tradiciju Balkana, te specifičnost odnosa Bošnjaka prema vjeri.
“Prednost onih koji su krenuli ovim putem je na prvom mjestu otvorenost prema svijetu, razvoj neophodnih alata komunikacije. Svaki novi jezik nam pomaže da bolje razumijemo svijet i omogućava nam pristup umjetnosti, on je veza sa narodima svijeta, njihovom kulturom, običajima i iskustvom”, kaže Omran.
On je istakao da je arapski jezik, sa njegovim gramatičkim pravilima, vezan za islam kao religiju.
“Svakom pojedincu koji želi da nauči arapski savjetujem da se psihički pripremi i odluči da posveti dovoljno vremena učenju jezika. Učenje jezika nije teško, ali je to postepen proces koji zahtjeva dovoljno vremena da se završe uzastopne faze. Obično bude i onih studenata kojima vremenom postaje dosadno i brzo izgube samopouzdanje. Stoga je važno je da profesori objasne da postoje faze učenja jezika i vrijeme neophodno za postizanje dobrog nivoa poznavanja jezika kako bi se izbjegao gubitak motivacije i samopouzdanja”, kaže naš sagovornik.
Nezar Omran
On je ranije neko vrijeme živio u Budimpešti, zatim je radio kao novinar u Bosni i Hercegovini, nakon čega je došao u Novi Pazar.
Na naše pitanje kako vidi Bošnjake u Sandžaku i njihovo praktikovanje islama, Omran objašnjava da odnos prema tradiciji Sandžaklijama daje poseban karakter.
“Moj utisak je da građane Novog Pazara i Sandžaka odlikuju jaki društveni odnosi, porodična kohezija, snažan osjećaj identiteta i želja da se sačuva naslijeđe. To je ono što sandžačku porodicu čini prepoznatljivom”, kaže Omran.
On podsjeća na podatak da zbog historijskih okolnosti određeni procenat Bošnjaka i danas živi na prostoru Levanta.
”Postoji velika sličnost između društva u Sandžaku i društava na prostoru Levanta, uključujući Siriju, Palestinu i Jordan. Društvene vrijednosti među ovim narodima su veoma slične, kao i vjersko naslijeđe, običaji i način života. Bošnjaci su također dio demografskog sastava na Levantu. Iako procenat Bošnjaka nije veliki, bio je suštinski važan za političke događaje i aktivnosti tokom proteklih stoljeća”, kaže ovaj profesor.
On smatra da su umjerenost i tolerancija prepoznatljive karakteristike Bošnjaka, kako u Sandžaku tako i u Bosni.
“Veza Bošnjaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Sandžaku, sa vjerom je evidentna. Ono što je posebnost Bošnjaka općenito jeste njihova distanca od fanatizma i intelektualnog ekstremizma, njihova umjerenost i prihvaćanje drugih, te prihvatanje principa dijaloga, suživota i vjerske tolerancije”, kaže Omran za naš portal.
On, kao i svi muslimani, sa velikom tugom posmatra trenutnu situaciju u Gazi, iako skoro čitavog života prati razvoj situacije i postepenu okupaciju palestinske teritorije od strane Izraela.
Kaže da je oduševljen entuzijazmom građana Novog Pazara koji su više puta pokazali bezrezervnu podršku Palestini.
“Učešće naroda Sandžaka u protestima, podrška narodu Gaze i jasna osuda zločina nad civilima ukazuje na rastuću svijest stanovništva o njihovoj povezanosti sa onim što se dešava u svijetu. Drago mi je što se ovdje gaje prave ljudske vrijednosti i što se narod na ovaj način suprotstavlja nepravdi. Na svakom koraku se osjeća interesovanje da se pomogne Palestincima, što je posljedica osjećaja pripadnosti jednoj islamskoj naciji”, kaže Omran.
On je na kraju zaključio da ga u Novom Pazaru najviše oduševljavaju međuljudski odnosi i kolektivni identitet, koji se ponosno čuva.
A.Šaljić
Foto: Privatna arhiva
