Kako se može vidjeti iz OVE onlajn peticije kalendar bi važio za gradove Sandžaka u kojima živi većinsko bošnjačko stanovništvo.
Jedna od učiteljica koje su pokrenule incijativu Adela Melajac, iz Osnovne škole “Rifat Burdžović Tršo“, pojašnjava za portal Free media da se prosvjetni radnici i učenici iz reda Bošnjaka svake godine suočavaju sa neizvjesnošću da li će praznike provesti neradno i na koji način će nadoknaditi časove.
“Istina je da obično ne radimo ukoliko prvi dan Bajrama ili neki od nacionalnih praznika bude tokom radne sedmice. Međutim, te dane moramo nadoknaditi tokom vikenda, odnosno subotom, radno ili samo upisivanjem časova. Ne znam da li više vrijeđa to da uopšte kao narod, treći po brojnosti u ovoj državi, nismo ispoštovani isplaniranim neradnim danima školskim kalendarom ili upisivanjem neodržanih časova”, kaže Melajac.
Ona ističe da je poseban problem taj što sve manji broj učenika pristaje da nadoknadi časove, odnosno da naknadno odradi svoj najveći blagdan.
Adela Melajac
“Dešavalo se da učitelji i nastavnici ‘održavaju’ časove u praznoj učionici bez đaka. Često se pitaju da li đake da upisuju, da li da opravdavaju ili da upisuju neopravdane izostanke učenicima u danima koje im je Zakon o obrazovanju dozvolio”, rekla je Melajac.
Podsjeća da Zakon o osnovama obrazovanja, članom 28. daje direktorima škole i jedinicama lokalnih samouprava mogućnost uticaja na promjenu školskog kalendara, a da se organizacija obrazovno-vaspitnog rada utvrđuje školskim kalendarom koji propisuje Ministar do 1. juna tekuće godine za narednu školsku godinu.
“I pored toga nije nam poznato da li direktori, gradonačelnici i predsjednici lokalnih samouprava koriste to pravo do određenog roka (marta tekuće godine), ali tradicionalno direktori svih škola donose odluke pred same praznike na koji način će se regulisati praznici, a mi zavisimo od njihove volje. Nama ne treba ničija dobra volja, mi imamo pravo koje nam je dato Ustavom i Zakonima o nacionalnim manjinama i osnovama obrazovnog sistema na neradne dane za vjerske i Odredbama utvrđene nacionalne praznike”, kaže Melajac.
Adela Melajac drži čas, učenici nisu došli da odrade Bajram subotom
Prema njenim riječima Ustav nacionalnim manjinama jeste dao pravo na nacionalne i vjerske praznike, ali ne postoji zakon koji propisuje način na koji se mogu praznovati.
“Zakon o osnovama obrazovanja nam ne daje mogućnost praznovanja Bajrama po tri ili četiri dana koliko oni traju, već samo po jedan. Međutim, mi definitivno i taj jedan dan ne želimo da odrađujemo”, kaže ona.
Dodaje da je pokrenuta inicijativa naišla na pozitivne reakcije većine njenih kolega.
Emina Varošanin, još jedna od inicijatorki peticije, kaže da je prijatno iznenađena podrškom većeg broja kolega srpske nacionalnosti, koji su liste sa peticijom dale na potpis roditeljima svojih odjeljenja.
“Time su pokazali profesionalan, moralan i nadasve ljudski odnos prema svojim đacima bošnjačke nacionalnosti, ali i spremnost da podrže svoje sunarodnike. Već nakon roditeljskih sastanaka prikupljen je ogroman broj potpisa naših roditelja koji su bili oduševljeni inicijativom”, kaže ova učiteljica, koja takođe radi u Osnovnoj školi “Rifat Burdžović Tršo“.
Ona dodaje da je neophodno da školski kalendar podlegne određenim izmjenama uvažavajući prava Bošnjaka utemeljena Ustavom i Zakonima, ali ne kratkoročno, već po uzoru na poseban školski kalendar koji se donosi na Vojvodinu, a koji je usklađen potrebama tamošnjeg većinskog katoličkog stanovništva, određeni su zimski i proletnji raspust.
Emina Varošanin
Učiteljice ističu da će ova peticija moći da se potpiše do početka februara, nakon čega će prikupljene potpise podnijeti ministrici obrazovanja Slavici Đukić Dejanović, Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV), gradonačelniku i Skupštini grada Novog Pazara.
One upozoravaju da će roditelji, ukoliko bude zanemaren ovaj zahtjev sami “prilagoditi“ školski kalendar praznicima njihove djece, ne obazirući se na moguće sankcije i predviđene kazne za neopravdano izostajanje.
A. Šaljić
Foto: Ustupljene fotografije
