Audio deskripcija teksta
Projekti udruženja Free media, Lokal medija plan i Akademske inicijative „Forum 10“ bili su uglavnom bazirani na očuvanju kulturnog identiteta Bošnjaka, kroz promociju nematerijalnog naslijeđa i afirmaciju bosanskog jezika.
Stari duh Novog Pazara u alaturka sobama
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog je na prošlogodišnjem konkursu iz Budžetskog fonda za manjine dodijelilo 600.000 dinara za projekat udruženja Free media „Alaturka soba – kulturno naslijeđe Bošnjaka“.
Urednica portala Free media Amela Bajrović kaže da im je ovo jedan od projekata na koji su najponosniji, jer su kroz objavljene video emisije i tekstove na neki način dokumentovano sačuvali od zaborava alaturka sobe i stari duh Novog Pazara.
“Mi smo kroz ovaj serijal, koji je emitovan početkom ove godine, predstavili šest alaturka soba, koje su bile karakteristične za starobošnjačke gradske kuće. Arhitektura tih kuća, koje su građene krajem 19. i početkom 20. vijeka, polako nestaje u Novom Pazaru. U okviru njih obavezno je postojala po jedna najljepše uređena soba u orijentalnom stilu, velika odaja ili alaturka soba. Prema podacima lokalnih etnologa, trenutno u Novom Pazaru ima oko 10 ovakvih soba i pitanje je vremena kada će i one biti preurijeđene u modernije varijante“, rekla je ona.
U okviru ovog serijala predstavili su alaturke sobe novopazarskih porodica Bošnjović, Šušević, Ramović, Smailbegović, Tahirović i Mumdžić.
Bajrović ističe da im je cilj bio da široj javnosti, ali prije svih mladim generacijama, predstave nekadašnju kulturu stanovanja i ukažu im na to kako se nekada živjelo u Novom Pazaru.
“Ove sobe su kulturno naslijeđe Bošnjaka u Srbiji, neiscrpno blago koje treba sačuvati od zaborava i omogućiti široj javnosti da ga što bolje upozna. Kroz ove emisije i tekstove predstavljali smo sve dijelove nameštaja u ovim sobama, od kojih su neki stari i 200 godina. Pričali smo o tome kako je on pravljen, odakle je poručivan, o običajima toga vremena, o tim starim novopazarskim porodicama, rodbinskim odnosima i ostalom. Sagovornici su nam bili vlasnici kuća u kojima još uvijek postoje alaturka sobe, etnolozi, istoričari, konzervatori i stari Novopazarci“, kaže ona.
Pojašnjava da su se ovakve sobe obično koristile za prijem gostiju, a da je namještaj u njima bio ručno rađen.
Dodaje da će biti izuzetno srećni ukoliko ovim medijskim sadržajima budu utjecali na nadlježne lokalne i državne ustanove da iznađu način i sačuvaju ovo značajno kulturno naslijeđe Bošnjaka.
Obrazovanje na maternjem jeziku je važno
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog na konkursu 2021. godine dodijelilo je 306.000 dinara Udruženju građana Lokal medija plan za projekat „Da znaš – zašto je važno obrazovanje na bosanskom jeziku“.
Prema riječima predsjednice tog udruženja Sajme Redžepefendić, iako je realizovan u otežanim uslovima, u vrijeme korona pandemije kada se nastava uglavnom odvijala online, ciljevi projekta su ostvareni.
„Projekat je realizovan u formi informativne kampanje. Cilj nam je bio da ukažemo na značaj obrazovanja na bosanskom jeziku, popularizujemo nastavu i pokušamo da dekonstruišemo predrasude i stereotipe koji postoje kod roditelja, kada je u pitanju nastava na maternjem jeziku Bošnjaka“, kaže Redžepefendić.
Pojašnjava da je kampanja bazirana na pet desetominutnih emisija, emitovanih na programu Radio televizije Novi Pazar, gdje su učestvovali roditelji, prosvjetni radnici i đaci u nastavi na bosanskom jeziku, kao i predstavnici akademske zajednice.
Osim Novog Pazara, projekat je raalizovan i u Prijepolju, Sjenici i Tutinu kroz šest prezentacija o značaju nastave na bosanskom, u kojima je učestvovalo ukupno 60 učenika.
„Htjeli smo da srušimo predrasude roditelja da bosanski jezik nije bauk i da im dokažemo im djeca neće imati problema u daljem školovanju ako pohađaju nastavu na maternjem jeziku. U emisijama smo predstavili najbolje učenike, među kojima je bilo i đaka generacije, koji su uspješno nastavili školovanje na fakultetima, iako se obrazuju na svom, maternjem jeziku“, naglašava ona.
Redžepefendić kaže da je kroz rad na ovom projektu potvrđeno da svijest Bošnjaka o značaju obrazovanja na bosanskom još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, ali veruje da su doprinijeli da se stvari mijenjaju na bolje u tom domenu.
„Projekat je itekako značajan za Bošnjake, ukoliko uzmemo u obzir da je nastava na bosanskom jeziku maltene nasilno uvedena. Bili su zbunjeni i nesigurni da li da se opredijele za nastavu na maternjem jeziku, iako im je država to pravo dala. Smatram da smo ih na ovaj način informisali da nije u pitanju nacionalizam, već da je bosanski jezik samo način izražavanja Bošnjaka“, ističe Redžepefendić.
Sevdalinka važan dio nematerijalnog naslijeđa Bošnjaka
Ovo udruženje realizovalo je još jedan projekat koji se vezuje za model nastave na bosanskom jeziku sa elementima nacionalne kulture pod nazivom „Sevdalinka – multimedijalna prezentacija“, a koji je u iznosu od 120.000 dinara podržalo Ministarstvo kulture na konkursu 2022. godine.
Redžepefendić kaže da je kroz taj projekat održano pet javnih časova u tri srednje i dvije osnovne škole u Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši.
„Cilj nam je bio da upoznamo mlade sa elementima nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bošnjaka u oblasti muzike, kroz popularizaciju u svijetu poznate i priznate sevdalinke, kao jednog od rijetkih elemenata nematerijalnog naslijeđa koje nije zajedničko u toj oblasti“, naglašava ona.
Na javnim časovima je, kako objašnjava, prezetnovan video sadržaj edukativnog karaktera.
„Htjeli smo podrobnije da upoznamo mlade sa sevdalinkom, njenim nastankom i pratećim instrumentima koji se za nju vezuju, kao što su def, bendžo, saz. Projekat je doprinijo promociji međukulturnog dijaloga, jezičkoj osobnosti i boljem upoznavanju većinskog srpskog stanovništva sa kulturnim identiteom Bošnjaka“, zaključuje predsjednica udruženja Lokal medija plan.
Razbijanje predrasuda kroz interkulturalni dijalog
Akademska inicijativa „Forum 10“ realizovala je tri projekta u predhodne tri godine, uz podršku Ministarstva kulture.
Za projekat „Razgovori o identitetu, razlici i drugosti“ na konkursu 2021. godine odbrena su im sredstva u iznosu od 120.000 dinara, kao i naredne, 2022. godine, za projekat “Peča-označitelj konstruisanja i osporavanja identiteta“.
Na prošlogodišnjem konkursu za projekat “Feredža/peča- idenditetsko pitanje i pravo na izbor“, Ministarstvo kulture odobrilo im je 100.000 dinara.
Izvršni direktor ove organizacije Fahrudin Kladničanin kaže da se sva tri projekta vezuju za podsticanje razgovora o identitetu, kulturi, tradiciji, i religijskom obilježju pripadnika muslimanske zajednice, odnosno bošnjačkog naroda u Srbiji.
„Monografija ‘Peča’ objavljena je 2021. godine i onda smo pokušavali da osmislimo različite projekte, kojim bismo promovisali knjigu u različitim gradovima Srbije, sa namjerom da pokrenemo dijalog o identitetskim pitanjima. Željeli smo da, u sredinama gdje žive pripadnici većinskog srpskog naroda ali i nekih drugih nacionalnih manjina, govorimo o vjerskom, religijskom identitetu muslimansko-bošnjačkih žena; da predstavimo šta je to peča, šta su to žene govorile vezano za skidanje zara i feredže i koliko je to religijsko pitanje važno“, objašnjava Kladničanin.
Naglašava da su kroz te projekte protekle tri godine organizirane promocije u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Kragujevacu, Užicu i Somboru, te da su svake godine u okviru po jednog projekta, posjećivali po dva grada.
„Naši projekti sa kojima smo konkurisali bili su važni, jer imaju interkulturalni potencijal, iz razloga što druge pripadnike manjinskih zajednica u Srbiji i većinsku zajednicu informišu o kulturi i tradiciji i religijskom identitetu bošnjačkog naroda u Srbiji“, smatra Kladničanin.
On dodaje da je osim monografije u osnovi sva tri projekta i projekcija dokumentarnog filma „Gledanje u kaldrmu“, te da su njihovom realizacijom prevaziđeni lokalni okviri, kada je u pitanju promocija kulturnog identiteta Bošnjaka.
„Uspjeli smo da neke druge zajednice gdje Bošnjaci nisu većina, upoznamo sa kulturom bošnjačke nacionalne manjine. Takvi projekti koji imaju interkulturalni potencijal, neminovno dovode do smanjena predrasuda, stereotipa, ruše barijere koje postoje kod nebošnjačkog stanovništva, doprinoseći međusobnom povezivanju i boljem razumjevanju“, zaključio je Kladničanin.
U narednom tekstu bavićemo se aktivnostima projekata udruženja na području opštine Tutin, koja su realizovana preko konkursa namijenjenih nacionalnim manjinama tokom prethodne četiri godine.
Tekst je urađen u okviru projekta “Čuvarkuće kulturnog identiteta Bošnjaka“, koji realizuje Free media, uz sufinansiranje iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi iznijeti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodijelio sredstva.
