Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

Psiholog: Oko 30 odsto Novopazarki ima postporođajnu depresiju

Prema istraživanju psihologa oko 30 odsto trudnica i porodilja u Novom Pazaru pati od postporođajne depresije, saznaje portal Free media.

Psihološkinja Anida Vrcić kaže za naš portal a je period posle porođaja svakoj ženi, naročito prvorotki, veoma težak, jer sledi oporavak i snalaženje u ulozi majke.

„Moje istraživanje obahvatilo je trudnice i porodilje, jer sam merila postporođajnu depresiju u oba stanja. Ni jedna od ovih žena se nije obratila stručnoj osobi za pomoć. To je bio slučajan uzorak žena koje su svoju trudnoću održavale u Domu zdravlja ili u Zdravstvenoj zaštiti, prilikom njihove posete lekaru“, rekla je Vrcićeva.

Ona pojašnjava da su žene koje pate od postporođajne depresije obično apatične, bezvoljne, da slabo jedu i spavaju, te da imaju manjak energije i snage koju treba da posvete detetu, a nemaju je, pa im to stvara dodatnu patnju.

„Ključni faktor u prevazileženju ove depresije je podrška sredine, što je u Novom Pazaru na veoma niskom nivou. Sredina gotovo i da ne vidi šta se dešava. Ljudi vide samo posledice tvog ponašanja, koje se posmatra sa nekom kritikom- Zašto si takva, zašto se tako ponašaš, to ne bi trebalo tako. Umesto ovih kritika, porodiljama je potrebna podrška. Naša sredina kao i ceo sistem nisu osetljivi na postporođajnu depresiju, jer kada bi bio obavezan skrining koji bi se radio u poslednjem trisemestru i nakon porođaja imao bi se uvid koliko zapravo žena pati od ovih simptoma“, istakla je Vrcićeva.

Ona je tokom istraživanja ispitivala odnos podrške koju porodilja prima od svoje bazične porodice, od suprugove porodice, prijatelja i kolega, jer je to veoma važan faktor u postporođajnoj depresiji.


Anida Vrcić Foto: Privatna arhiva

S druge strane, dodaje ova psihološkinja, podrška babica i kompletnog porodiljskog odeljenja takođe igra ključnu ulogu u tome kako će se žena osećati nakon porođaja.

„Porođaj može biti okidač za pojavu postporođajne depresije, a može biti i ponovljena epizoda, gde se najviše sukobljavaju stručnjaci u okviru ovog područja. Oko 70 odsto porodilja doživi neku vrstu postpartalne tuge, osećaj indeherentnosti, nelagodnosti i tuge. Svemu doprinosi poremećaj sna, pogotovo kod prvorotki koje ne znaju šta je majčinstvo i koliko ono iziskuje napora. Ukoliko žena nema podršku sve ovo može da preraste u postporođajnu depresiju“, rekla je Vrcićeva za Free media.

Ona dodaje da mali broj žena primeti u tom periodu da se nešto dešava sa njima, a one koje primete promene obraćaju se uglavnom prvo svom ginekologu, koji ih dalje upućuje na psihologa i psihijatra.

„Veliki broj žena prećutkuju svoje promene i ostaju u atipičnom raspoloženju koje misle da će proći. To raspoloženje i prođe, jer dođu neki novi problemi, ali ostaje simptomatologija koja tinja i za koju se ne zna kada će se opet pojaviti. Prvorotke su pogotovo specifična grupa, jer ne znaju da odrede ono što je njihovo prirodno ponašanje u odnosu na ono što im je postporođajni period ponudio, a tu se misli na osećaj neadakvatnosti, nespremnosti i nekompetentnosti za majčinsku ulogu. I to vrlo često napravi emocionalni disbalans ili trajni poremećaj raspoloženja“, kazala je Vrcićeva.

Dodaje da postporođajna depresija može biti veoma opasna kako za majku, tako i za novorođenče.

„Smanjena interakcija koju majka oseća je dodatno ugrožava i dolazi do emocije kao što je- Ja sam majka, a nisam sposobna da pružim sve što treba mom detetu, bolje i da ne živim. To  dovodi do toga da se neke majke odlučuju na samoubistvo. Pokušaj samoubistva je krajnji stadium depresije, što znači da je neko već dugo u tom stanju i da nije dobio adekvatnu podršku i pomoć. Najčešće je da žene dugo ostaju u negativnom raspoloženju, što ih sprečava da u prvih godinu dana stvore emotivnu vezanost za dete“, rekla je ona.

Njena preporuka svim porodiljama koje prepoznaju prve nelagodnosti, sumnjive osećaje koji se po prvi put javljaju, izraženu tugu koju ne mogu da savladaju i slično, je da potraže stručnu pomoć.

„Ukoliko ne žele stručnu pomoć, onda bi najbolje bilo da potraže primarnu podršku, i da se nekome povere i na taj način formiraju primarnu mrežu podrške koja će im zasigurno kasnije koristiti. Rad na sebi je glavna stvar. Depresija se leči medikamentima, ali ono što je uvek praktičnije i dugotrajnije je psihoterapija. Odabir pravog terapeuta omugućiće porodiljama da očiste taj svoj neki dimnjak koji se napunio čađi tokom života. Zdrava majka je zdrava beba, a srećna majka je srećna beba“, objasnila je Vrcićeva.

Ona zaključuje da se ovo ne odnosi samo na majke, već i na trudnice koje su u poslednjem trisemestru, a primećuju promene u svom raspoloženju i ponašanju.

M. Jovičić

Foto: Pixabay

Tekst je nastao u okviru projekta „Slobodni mediji za slobodne građane“, koji sprovodi Free media. 

Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media i Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti