Audio deskripcija teksta
Naime, ustanove čiji osnivač je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), Centar za unapređenje obrazovanja i vaspitanja na bosanskom jeziku “Isa-beg Ishaković” i Zavod za kulturu sandžačkih Bošnjaka realizovale su zajedno preko ovih konkursa pet projekata, ukupne vrijednosti oko 2,3 miliona dinara.
Udruženje Centar za razvojnu politiku i saradnju (CRPS) realizovalo je dva projekta koja je sufinansiralo Ministarstvo kulture i informisanja, sa oko 220.000 dinara.
O aktivnostima i realizaciji ovih projekata, šta je konkretno urađeno i šta se time postiglo, samoj ulozi ovih ustanova i udruženja u ostvarivanju prava Bošnjaka ekipa portala Free media razgovarala je sa njihovim zastupnicima, ali i pokušala da javnosti prikaže njihov rad, koji nije u dovoljoj mjeri medijski propraćen.
Direktorica Centra za unapređenje obrazovanja i odgoja na bosanskom jeziku „Isa-beg Ishaković“ Esma Brunčević pojašnjava da je njihov fokus na programima stručnog usavršavanja i osposobljavanje nastavnog kadra u obrazovno-odgojnim ustanovama, ali i na obezbjeđivanju tekstualnih nastavnih sredstava, koja su od velikog značaja kako prosvjetnim radnicima, tako i učenicima.
„Prošle godine smo realizovali projekat ’Priručnik iz jezičke kulture sa normom bosanskog jezika za gimnazije i srednje stručne škole’, koji nam je podržalo Ministarstva za ljudska i manjinska prava, u okviru koga smo se bavili jezičkom kulturom. Nekako se toj jezičkoj kulturi, odnosno kulturi govora, pridaje najmanje pažnje. S obzirom da već 10 godina imamo nastavu na bosanskom jeziku, važno nam je da nastavnici maksimalno koriste kulturu govora i naš jezik na lijep način u učionici, da bi to i sama djeca usvojila“, kaže ona za naš portal.
Pojašnjava da su autori ovog priručnika, koji je nedavno promovisan, Adnan Bjelak i Ersan Muhović. Udžbenik je namijenjen profesorima i učenicima gimnazija i srednjih stručnih škola, štampan je u 1.600 primeraka i podeljen je besplatno.
Brunčevićeva ističe da su 2021. godine, zahvaljujući sredstvima istog ministarstva izdali publikaciju “Historijska čitanka-Kratke crtice iz prošlosti Bošnjaka“.
„To je priručnik koji je namijenjen svim zainteresovanim čitačima, jer se tiče onoga što svi Bošnjaci u Sandžaku, ali i šire, treba da znaju o sebi. Fokus nam je bio na drugom ciklusu osnovnog obrazovanja, jer mi u nastavi imamo samo dodatne sadržaje predmetu historija, a kroz ovaj priručnik je predstavljeno sve ono što bošnjački đaci, ali i njihovi roditelji, treba da čuju o sebi“, rekla je ona.
Ovaj priručnik je besplatno podijeljen te godine svim učenicima šestog razreda ovdašnjih osnovnih škola.
Direktorica ovog Centra, koji je prije četiri godine osnovalo BNV, kaže da su preko Ministarstva kulture i informisanja 2022. godine realizovali projekat “Dječija nedjelja: Zavoli dječiji svijet“.
„Centar je ovim projektom stavio poseban akcenat na djecu, predškolce, kojima je poznati izvođač dječijih pjesama iz Bosne i Hercegovine, Latif Moćević, izvodeći projekat ‘Mravko Travko’ predstavio kulturu i običaje bošnjačke tradicije, ali i savremenog doba u kojem djeca odrastaju. On je kroz pjesme prikazao svakodnevne dječije situacije i to je bio projekat na koji smo bili prilično ponosni. Tada smo obišli sve predškolske ustanove u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici“, pojašnjava Brunčevićeva.
Ona kao jedan od događaja koji su organizovani van konkursa, a koji je izazvao dobre reakcije izdvojila stručno predavanje doktora Ranka Rajovića, autora NTC sistema učenja.
Ističe da je veoma zadovoljna svim rezultatima koje su postigli u okviru realizacije ovih projekata, ali i reakcijama učesnika.
„Naročito nam se obraduju nastavnici kada dobiju pomenute priručnike. Mi od početka uvođenja nastave na bosanskom jeziku do danas imamo 250 udžbenika, što autorskih, što prevedenih. Sada smo došli do faze da možemo da radimo na ovim dodatnim priručnicima, kojim se naši nastavnici dodatno usavršavaju“, rekla je Brunčevićeva.
Ovaj Centar realizuje tri akreditovana seminara i to “Bošnjačka književnost 20. stoljeća“, “Žanrovi usmene književnosti u nastavi na bosanskom jeziku“ i “Pravopisna norma bosanskog jezika“.
Direktorica Zavoda za kulturu sandžačkih Bošnjaka Alma Dukađinac kaže da se samo po sebi nametnulo zabrinjavajuće pitanje slabog razvoja znanja o bošnjačkoj knjževnosti kroz nastavu u osnovnim i srednjim školama, ali i fakultetima.
„U cilju predupređenja nastalih i nastajućih problema u procesu podizanja znanja o matičnoj književnosti, posegnuli smo za kreiranjem edicije koja može odgovoriti potrebama svih nivoa znanja o bošnjačkoj književnosti. Projekat ’Interpretacije iz bošnjačke književnosti’, zamišljen je kao šestoknjižje koje obuhvata usmjenu poeziju, usmjenu prozu, srednjovijekovnu književnost, kao i poeziju, prozu i dramu 20. i 21. stoljeća“, rekla je ona.
Pojašnjava da do sada već imaju četiri objavljena naslova iz ove edicije.
„To su ‘Usmena poezija Bošnjaka’, autora Seada Šemsovića, ’Bošnjačka poezija 20. i 21. stoljeća’, autora Nehrudina Rebihića, ’Usmena proza Bošnjaka’, autorice Amire Dervišević, a četvrti naslov je ‘Bošnjačka proza 20. i 21. stoljeća’, autora Murisa Bajramovića, Šeherzade Džafić i Ikbala Smajlovića. Ove godine nam je odobren naslov ’Bošnjačka drama 20. i 21. stoljeća’, tako da je iz ove edicije ostao šesti naslov, kako smo zamislili da uobličimo ovaj projekat, a to će sigurno biti starija bošnjačka književnost“, kaže Dukađinac.
Dodaje da se nisu vodili dosadašnjom praksom planiranja interpretacije prema nastavnim planovima i programima.
„Služili smo se naučnim postignućima te književne oblasti, pa smo metodičke principe prilagodili nauci i struci, a ne obrnuto. Vodeći se ovim principima, poglavlja knjiga nisu vezana za neki razred ili lekciju, nego za književno naučni problem, koji će nastavnik lahko inkorporitati u lekciju namijenjenu bilo kojem razredu vodeći računa o uzrastu, te definiranim ishodima i standardima obrazovanja“, kaže ona.
Ističe da su veoma ponosni na ovaj projekat, ali i činjenicu da su dio edicije finansirali iz sopstvenih sredstava, uz podršku BNV-a.
Dukađinac tvrdi da su realizacijom ovih projekata zadovoljili potrebe za temeljnom literaturom iz oblasti interpretiranja, što je mnogima olakšalo izučavanje bošnjačke književnosti.
„Sukcesivnim radom na ovim naslovima i pridržavanjem definiranog tempa izlaženja, možemo očekivati da ova, mogu slobodno reći, pionirska edicija, bude reprezentativni nastavni i naučni materijal svim sadašnjim i budućim nastavnicima, uz želju da se u neko dogledno vrijeme pojavi njena nadogradnja u vidu boljih i podrobnijih radova“, rekla je direktorica Zavoda za kulturu sandžačkih Bošnjaka.
Kaže da je ova edicija kapitalni projekat za bošnjačku književnost, kao i za Bošnjake u cijelom regionu.
Izvršni direktor Centra za razvojnu politiku i saradnju Edis Demić kaže za naš portal da su oni kroz navedene projekte posebnu pažnju posvjetili snimanju dokumentarnih filmova, u kojima su istraživali i predstavljali raznovrsne, a često i nedovoljno poznate bošnjačke običaje.
„Tako smo kroz razgovore sa sagovornicima, nosiocima tradicije, obradili teme kao što su mevlud, sevdalinka, đerdek i jenđa, vašare na Pešterskoj visoravni, sandžačku sofru, đulsiju-osvežavajući napitak, kao i običaj kane i kananja kod Bošnjakinja. Svaki film nosi poseban duh i priču, koja budi emocije i povezuje nas s našim korijenima”, rekao je on.
Ističe da su posebno ponosni na projekat organizovanja radionica “Obuka na sviranju instrumenta Pirinče”, koji su radili u saradnji sa Kulturno umjetničkim društvom mladih u Novom Pazaru i organizacijom Novo doba.
„Ovo je jedinstveni muzički instrument koji je duboko ukorijenjen u tradiciju Pešteri. Kroz ovu radionicu ne samo da smo približili mladima ovaj zaboravljeni zvuk, već smo ih inspirisali da se aktivno uključe u očuvanje naše muzičke baštine”, kaže Demić.
Pojašnjava da se CRPS od 2011. godine bavi istraživanjem, digitalizacijom i promocijom nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bošnjaka, a da se njihov rad ne završava samo na istraživanju i dokumentovanju, već da ostvarene rezultate predstavljaju kroz tribine, svječane promocije i festivale.
„Na taj način dolazimo u kontakt sa lokalnim stanovništvom i dijelimo ono što smo otkrili. Jedan od naših najvećih uspjeha u tom pogledu bio je film ‘Ašik – glas ljubavi’, koji je snimljen 2023. godine. Ovaj film je naišao na ogromno interesovanje zajednice i otvorio vrata za nastavak priče kroz sljedeće projekte –’Ašik Sevdah’ i ’Ašik Pendžer’”, rekao je on.
Ističe da je posebno ponosan što će ove filmove naredne godine predstaviti u Beču.
„Ovo neće biti samo prilika da pokažemo rezultate svog rada, već i da se sretnemo s mladima koji se bave sličnim istraživanjima. Naš cilj ostaje isti–istraživanje i prezentacija nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bošnjaka, jer vjerujemo da kroz čuvanje tradicije stvaramo mostove razumijevanja i zajedništva, kako među nama samima, tako i sa svijetom”, kaže Demić.
U narednim tekstovima bavićemo se aktivnostima i realizacijom najvažnijih projekata ostalih ustanova i udruženja koja su preko konkursa namijenjenih nacionalnim manjinama tokom prethodne četiri godine od različitih ministarstava u Srbiji dobili ukupno nešto više od devet miliona dinara.
Tekst je urađen u okviru projekta “Čuvarkuće kulturnog identiteta Bošnjaka“, koji realizuje Free media, uz sufinansiranje iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi iznijeti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodijelio sredstva.
