Weather Data Source: 30 days weather Novi Pazar

AI u medijima: Između efikasnosti, etike i autentičnosti (VIDEO)

Od pretraživanja i obrade informacija, transkripcije razgovora pa do pripreme tekstova i vizuelnih sadržaja, veštačka inteligencija prisutna je i u redakcijama novopazarskih medija, a dok se njenom primenom već obezbeđuje brži i efikasniji rad, provera činjenica i odgovornost prema publici i dalje ostaju na ljudima.

S obzirom na to da lokalno novinarstvo nije samo puka obrada podataka već podrazumeva i poznavanje sredine, institucija, događaja i odnosa među ljudima, zadatak novinara je da uvek proveravaju tačnost informacija i prepoznaju granicu gde prestaje pomoć tehnologije, a počinje narušavanje autentičnosti.

O prednostima i izazovima upotrebe veštačke inteligencije u novinarstvu i medijima razgovarali smo sa urednikom portala A1tv Enesom Radetincem, producentom Travio Media Redžepom Koraćem, voditeljkom radija Sto plus Mejremom Nokić i urednikom 020 Media Emirom Tutićem.

Iako budućnost profesije, u uslovima ubrzanog tehnološkog razvoja, sagledavaju na različite načine, sagovornici portala Free media saglasni su da uređivačka kontrola i poštovanje etičkih standarda moraju ostati u ljudskim rukama.

Dok se bore protiv dezinformacija, glavno pitanje koje ih okupira je kako će publika znati da može da veruje onome što čita, gleda i sluša, kada veštačka inteligencija omogućava da se lažna informacija proizvede gotovo jednako uverljivo kao istinita.

AI je alat, a ne zamena za novinara

Veštačka inteligencija je veoma prisutna u svakodnevnom radu redakcije A1tv, a urednik ovog portala Enes Radetinac smatra da je njeno korišćenje neophodno ukoliko mediji žele da prate tehnološke promene i opstanu na tržištu.

Kao najstariji član redakcije, u kojoj su svi ostali mlađi od 30 godina, Radetinac kaže da mu je drago što njegove kolege lako prihvataju nove tehnologije i pronalaze načine da ih primene u svakodnevnom poslu.

“Smatram da je veštačka inteligencija odlična stvar u novinarstvu, ali isključivo kao alat, a ne kao zamena za novinara“, ističe on.

Objašnjava da mu AI najviše pomaže u situacijama kada zbog odlaska na teren nema vremena da kuca tekstove, ali i prilikom obrade saopštenja i drugih dokumenata.

Umesto prekucavanja sadržaja sa fotografija saopštenja, što bi mu oduzelo desetak minuta, uz pomoć AI alata, on tekst dobija za nekoliko sekundi. Slično je, kaže i sa diktiranjem vesti sa lica mesta.  

Važno je sačuvati autentičnost

Brzina i efikasnost, prema njegovom mišljenju, ne smeju da budu na račun novinarskog rada i autentičnosti sadržaja.

Upozorava da prepuštanje veštačkoj inteligenciji da samostalno piše vesti vodi uniformisanju medijskog sadržaja, jer će različite redakcije dobijati slične tekstove ukoliko koriste iste alate i daju im iste zadatke.

“Ako joj samo kažete da napiše vest o nekom događaju, dobićete tekst koji će ličiti na tekstove drugih redakcija. Drugačije je kada sami sastavite vest, odredite šta je najvažnije, kako će izgledati početak i šta želite da kažete, a AI samo prekuca ili jezički uredi vaše reči. Ako joj prepustite da vodi glavnu reč umesto vas, pogrešno koristite tehnologiju“, smatra Radetinac.

Posebno upozorava na mogućnost grešaka prilikom istraživanja i prikupljanja informacija, zbog čega novinari moraju da proveravaju svaki podatak, bez obzira na to koliko uverljivo zvuči odgovor koji dobiju od veštačke inteligencije.

Kao primer navodi sopstveno iskustvo tokom istraživanja američkih izbora, kada mu je AI Donalda Trampa predstavio kao bivšeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država. Nakon što je ukazao na grešku, alat se izvinio i ispravio odgovor.

“AI može da vam pomogne da pronađete istraživanje i izvor, ali vi morate da otvorite taj izvor i proverite informacije. Dešavalo mi se i da prilikom obrade saopštenja ubaci reči ili rečenice kojih u originalu nema. Zbog toga novinar mora da pročita izvorni dokument i proveri svaki detalj“, ističe on.

Generisanim sadržajima nedostaje emocija

Za Radetinca je ljudska emocija jedna od najvažnijih razlika između sadržaja koji stvaraju novinari i onog koji u potpunosti generiše veštačka inteligencija.

“Kada čitate tekst koji je u potpunosti generisala veštačka inteligencija, bez ljudskog uređivanja, često se oseća da mu nešto nedostaje. Možda nekome zvuči neobično da tekst ima emociju, ali i kada čitate knjigu osećate emociju autora. Tako je i sa novinarskim tekstom“, objašnjava urednik A1tv.

Smatra da sadržaji koje u celini generiše AI, uključujući fotografije i video-snimke, moraju biti jasno označeni, posebno zbog sve teže mogućnosti razlikovanja stvarnih i veštački napravljenih snimaka.

Ističe da je velika razliku između sadržaja koji je generisala tehnologija i onog u čijem je nastanku AI korišćen samo kao pomoćno sredstvo.

“Nije isto kada AI sam napiše vest i kada ja izdiktiram svoje reči, a alat ih samo pretvori u tekst. U drugom slučaju sadržaj je moj, a tehnologija mi je samo uštedela vreme“, kaže Radetinac.

U redakciji A1tv, kako navodi, fotografije i video-snimci uglavnom su njihov autorski materijal, dok se veštačka inteligencija za obradu fotografija retko koristi. Iako se ne bave generisanjem fotografija, Radetinac ne vidi problem u korišćenju AI ilustracija kada ne postoji odgovarajuća fotografija i pod uslovom da publika bude obaveštena o njihovom poreklu.

Po pitanju odgovornosti za netačne informacije generisane uz pomoć AI, smatra da je neophodno jasnije regulisati ovu oblast, jer trenutno mnogo toga zavisi od odgovornosti i savesti onoga ko objavljuje sadržaj.

“Generalno, stanje u onlajn medijskom prostoru je haotično. Ipak, verujem da profesionalni i kredibilni mediji imaju važnu ulogu. Kada društvenim mrežama počne da kruži sumnjiva informacija, građani će potražiti potvrdu kod medija kojima veruju“, kaže on.

Kreativnost i ljudska ideja neće izgubiti značaj

Radetinac smatra da bi razvoj veštačke inteligencije mogao da utiče i na pojedina radna mesta, naročito u tehničkim poslovima i delu grafičkog dizajna, ali ne veruje da će kreativnost i ljudska ideja izgubiti značaj.

Očekuje i da će tehnološke promene uticati na obrazovanje i veštine koje će budući novinari morati da poseduju, a kao suštinu novinarstva izdvaja odlazak na teren, razgovor sa ljudima i neposredno upoznavanje sa događajima.

“Niko ne može da zameni čoveka koji ode na teren, razgovara sa sagovornikom i vidi njegovu emociju. Za mene je to suština novinarstva. Novinar koji nikada nije otišao na teren propustio je ono najvažnije u ovom poslu“, tvrdi Radetinac.

Navodi i da su se u redakciji šalili da bi jednog dana novinari mogli da sede u kancelarijama i šalju dronove da uzimaju izjave umesto njih, a s obzirom na brzinu razvoja tehnologije, ne isključuje ni takvu mogućnost.

“Odlazak na teren je vrednost koju nam ne mogu oduzeti ni veštačka inteligencija ni dronovi i zato mislim da za novinare nema zime, ali moramo da idemo u korak s vremenom. Ako za pet godina budemo slali dronove po izjave, pustite ovaj moj snimak da se vidi da sam to predvideo“, predlaže sa osmehom.

Ne očekuje da će profesionalni mediji zbog AI zanemariti lokalne teme, jer će, kako smatra, nastaviti da rade u interesu građana i koristiti tehnologiju kao pomoć, a ne zamenu za sopstveni rad.

Ipak, upozorava da bi razvoj veštačke inteligencije mogao dodatno da oteža borbu protiv lažnih vesti, koje se pojavljuju svakodnevno, te ističe da će poverenje publike u profesionalne medije biti još važnije u vremenu kada je sve teže razlikovati istinit od lažnog sadržaja.

AI agent kao kolega

Veštačka inteligencija u radu producenta Travio Media Redžepa Koraća odavno nije samo pomoćni alat, već deo svakodnevnog radnog procesa, u kojem je, sa AI agentom kao svojevrsnim članom tima, povezao više programa i napravio sopstveni sistem.

Kaže da mu je takav način rada, posebno u videoprodukciji, u poslednjih šest meseci do godinu dana, skratio vreme potrebno za obavljanje poslova za gotovo 70 odsto.

“Pošto se bavim videoprodukcijom, napravio sam AI sistem kojem dajem sirovi materijal koji sam sam snimio za društvene mreže i objasnim kakav video želim. Ono za šta mi je ranije trebalo sat i po do dva sata sada, prema mojim uputstvima i u mom stilu, završim za 15 do 20 minuta“, objašnjava Korać.

Najviše koristi Claude AI, koji je povezao sa drugim alatima, među kojima su Higgsfield i Premiere Pro, a kada jedan program ne može samostalno da obavi određeni zadatak, koristi mogućnosti drugog, dok on kontroliše proces i usmerava konačan rezultat.

Naglašava da se ne bavi generisanjem veštačkih video-snimaka, već da AI koristi za obradu i montažu materijala koji je prethodno sam snimio.

Iako svoj AI sistem doživljava kao kolegu sa kojim radi u timu, on je unapred postavio pravila njihove saradnje, tako da tehnologija ne preuzima inicijativu u donošenju odluka.

“Svoj AI alat doživljavam kao kolegu, ali sam mu jasno postavio granice. Ne želim da dođemo u situaciju da tehnologija nama diktira šta ćemo raditi. Sistem sam podesio tako da on mene pita šta mi je potrebno, a ne da ja od njega tražim mišljenje o tome kako bi nešto trebalo uraditi. Radimo kao tim. Dam mu instrukcije, a ako nešto nije jasno, postavi mi dodatno pitanje i tek onda nastavi. Zna i kada treba da zatraži moje odobrenje“, kaže Korać.

U procesu rada važna kontrola

Proces rada podrazumeva i nekoliko faza kontrole. Najpre dobija probnu verziju videa u manjoj rezoluciji, koju pregleda i, ukoliko nije zadovoljan, vraća AI agentu na doradu, pa tek nakon Koraćevog odobrenja nastaje završni materijal za objavljivanje.

Iako ovakav način rada značajno ubrzava produkciju, Korać upozorava da prepuštanje celokupnog procesa veštačkoj inteligenciji može dovesti do gubitka autentičnosti i uniformisanja sadržaja.

Da bi novinar sačuvao sopstveni stil potrebno je da alat upozna sa ranijim tekstovima kako bi ga koristio za obradu, ali ne i osmišljavanje sadržaja.

“Ako iz lenjosti prepustite ceo posao AI alatu, izgubićete autentičnost. Već viđamo tekstove na portalima koji su očigledno preuzeti bez ikakve provere, pa u njima ostanu čak i pitanja koja je alat postavio korisniku na kraju odgovora. Novinar koji želi da sačuva svoj stil mora jasno da odredi granice korišćenja AI alata, ali i da pročita svaki tekst koji on obradi“, ističe Korać.

Važnost očuvanja ličnog pečata upoređuje sa cvećem, naglašavajući da je razlika između veštačkog i pravog sveta očigledna.

“Ako AI-u prepustite sve, dobićete nešto poput ikebane koja liči na mnoge druge, a ne nešto jedinstveno iz sopstvene bašte. Kod teksta je možda teže prepoznati poreklo nego kod slike, ali ponavljanje istih konstrukcija i prepoznatljiv stil često otkrivaju da je sadržaj generisan“, pojašnjava on.

Veštačka inteligencija ne zna da ne zna

Poseban problem vidi u tome što veštačka inteligencija često daje odgovore čak i kada nema pouzdane informacije, zbog čega može da izmisli činjenice, stavove, pa čak i citate i pripiše ih stvarnim ljudima.

To je, kako objašnjava, posebno izraženo kod lokalnih tema, o kojima AI ima manje dostupnih podataka nego o svetskim događajima. Zato je, osim preciznih instrukcija, neophodno postaviti jasna pravila o korišćenju izvora i proveri informacija.

“Glavni problem veštačke inteligencije je to što ona ne zna da ne zna. Često će ponuditi odgovor čak i kada nema pouzdanu informaciju. Dešava se da navede izvor, ali da u njemu uopšte nema podatka koji je prethodno iznela. Zato izvor treba otvoriti i zaista proveriti“, upozorava Korać.

On u svom sistemu ima posebne foldere sa video-snimcima, tekstovima i fotografijama, kao i dokument sa pravilima i smernicama koje AI mora da poštuje. Među njima je i zabrana pripisivanja izjava ljudima koji ih nisu izgovorili ili predstavljanja nepotvrđenih informacija kao činjenica.

Posebno je oprezan kada je reč o izmeni video-materijala, jer smatra da granica između montaže i falsifikovanja stvarnosti mora biti jasna.

“Ako je na snimljenom događaju bilo deset ljudi, AI ne sme da ukloni troje niti da doda ljude koji nisu bili prisutni. Ne sme ni da ubaci nečiji glas i pripiše mu reči koje nije izgovorio. Mora da poštuje ono što se zaista dogodilo. Može da bude montažer, odnosno dodatni kolega, ali ne sme da menja stvarnost“, naglašava producent Travio Media.

Po pitanju budućnosti profesije, smatra da će veštačka inteligencija preuzimati sve više rutinskih poslova, ali da to ne znači da će nestati potreba za ljudskim znanjem i iskustvom. Kao primer navodi programiranje, oblast u kojoj je i sam, bez poznavanja programskih jezika, uz pomoć AI alata uspeo da napravi mobilne aplikacije.

Upozorava da mogućnost korišćenja tehnologije ne znači i sposobnost prepoznavanja svih problema, zbog čega veruje da će stručnjaci koji imaju znanje iz određene oblasti i dalje imati prednost u kontroli rezultata.

Slične promene očekuje i u novinarstvu, gde AI može da preuzme transkripciju, preslušavanje i prekucavanje snimaka i druge rutinske zadatke, oslobađajući novinarima vreme za istraživanje, snimanje, fotografisanje i razgovore sa ljudima.

Korać naglašava da se profesionalna odgovornost ne može preneti na tehnologiju, te da za objavljeni sadržaj odgovara onaj ko ga potpisuje, bez obzira na to ko je učestvovao u njegovom nastanku, a da posebnu pažnju treba posvetiti autorskim pravima.

AI unapređuje položaj malih medija

Korać veruje da malim redakcijama AI može omogućiti da dostignu kvalitet koji je ranije bio dostupan uglavnom većim medijima.

“AI može čak da poboljša položaj malih lokalnih medija. Oslobađa im vreme i omogućava da u grafici, produkciji i drugim tehničkim segmentima pariraju velikim redakcijama, što ranije nisu mogli. Za lokalne medije koji umeju da koriste te alate to može da bude velika prednost“, smatra Korać.

Kao najveću vrednost novinara on izdvaja bliskost sa ljudima, razumevanje sagovornika i sposobnost da prepozna ono što je važno za zajednicu.

Prema njegovom mišljenju sagovornik će se uvek lakše otvoriti čoveku nego veštačkoj inteligenciji, bez obzira na to koliko njeni alati budu napredovali.

Brzinu tehnoloških promena vidi kao jedan od najvećih izazova za medije, posebno lokalne, koji će morati da pronađu način da dopru do publike u vremenu kada bi specijalizovani AI agenti mogli da preuzmu ulogu posrednika između korisnika i informacija.

“Mislim da je vreme da redakcije otvorenije počnu da koriste AI, da prilagode alate svom načinu rada i postave jasna pravila. U budućnosti će biti sve više generisanog sadržaja i sve će biti teže razlikovati ga od autentičnog novinarskog rada. Verujem i da će specijalizovani AI agenti sve češće donositi ljudima vesti koje ih zanimaju, umesto da ih oni sami pretražuju. Zato će jedan od glavnih izazova za medije, posebno lokalne, biti kako da u tom novom okruženju dopru do svojih čitalaca i gledalaca“, zaključuje Korać.

Tehnologija efikasnija uz savete starijih kolega

Voditeljka Sto plus radija Mejrema Nokić smatra da veštačka inteligencija treba da bude pomoć novinarima, ali da ne sme da zameni njihovu kreativnost, odgovornost i neposredan kontakt sa ljudima.

Ona AI alate koristi za prikupljanje informacija iz različitih oblasti, od kulture i muzike do kinematografije i politike, ali naglašava da svaki podatak mora dodatno da proveri.

“Veštačka inteligencija treba da bude u službi radija, a ne radio u službi veštačke inteligencije. Pomaže mi da istražujem i preskočim nekoliko koraka koje bih inače morala pojedinačno da prolazim. Štedi vreme i ostavlja više prostora za istraživanje i proveru informacija, ali ne dozvoljavam da razmišlja umesto mene“, kaže Nokić.

Ističe da AI može da bude koristan asistent i u trenucima kada novinarima ponestane ideja, jer se od njih očekuje da stalno budu kreativni i raspoloženi za nove sadržaje. Upozorava ipak da je provera informacija posao koji se ne sme prepustiti tehnologiji.

Kao primer navodi situaciju u kojoj je od veštačke inteligencije tražila pregled važnih događaja koji su se odigrali na određeni datum. Dobila je opširan tekst o događaju koji se, kako se ispostavilo, nije dogodio 13, već 14. novembra.

“Takve greške postoje i zato je, posebno u informativnom programu, neophodna dodatna pažnja. Ako se objavi netačna informacija, odgovornost treba da snosi novinar koji je potpisao tekst. Veštačka inteligencija ne može da bude izgovor“, poručuje ona.

Očuvanje autentičnosti, prema njenom mišljenju, zavisi od načina na koji novinari koriste AI alate.

“Problem nastaje kada se, umesto razgovora sa urednikom i iskusnijim kolegama, posebno na početku karijere, za svaki odgovor obraćaju isključivo veštačkoj inteligenciji“, kaže Nokić.

Sa druge strane, ne vidi prepreku u tome da AI posluži za prikupljanje podataka i ideja, pod uslovom da novinar samostalno proveri, obradi i oblikuje sadržaj.

“Ne smatram da je dobro da neko samo preuzme tekst koji je napisao AI, a zatim ga potpiše svojim imenom. Tako dobijamo iste misli, iste formulacije i tekstove bez ličnog pečata. Oseti se kada je neko zaista razmišljao o onome što piše“, ističe.

Zbog sve češće upotrebe generisanih sadržaja, ova mlada voditeljka smatra da bi trebalo razviti mehanizme koji će publici jasno ukazivati na to da li je novinarski tekst napravio čovek ili veštačka inteligencija.

Novinarski posao mora da se živi

Ono što, prema njenim rečima, tehnologija ne može da nadomesti jeste iskustvo novinara i lični doživljaj priče o kojoj izveštava, a odlazak na teren, susreti i razgovori sa ljudima su upravo ono što pokrene novinarsku ideju.

“Ponekad u razgovoru sa komšinicom ili prijateljicom, ili dok ste na pijaci, dobijete ideju za priču. Nijedan prompt ne može veštačkoj inteligenciji da prenese taj osećaj koji novinar treba da neguje. Novinarski posao mora da se živi. Potrebno je da vas iskreno zanimaju ljudi, problemi zajednice i mogućnost da svojim radom doprinesete toj zajednici. Publika prepoznaje sadržaj koji ima dušu, bez obzira na to da li je u pitanju kratka vest, reportaža ili dokumentarna priča“, ističe Nokić.

U tom kontekstu posebno naglašava značaj starijih kolega, od kojih mlađi novinari mogu da nauče ne samo profesionalne veštine već i ljubav prema poslu. Njihova iskustva, od rada na pisaćim mašinama do prikupljanja i obrade audio-materijala uz stariju opremu, za nju predstavljaju važan izvor znanja i inspiracije.

„Tehnologiju treba pratiti, ali istovremeno ostati veran novinarskom kodeksu, etici i profesionalnim principima. Ne znam kako će izgledati redakcije u kojima više neće biti starijih kolega koji mogu da prenesu takva iskustva“, kaže ona.

Brzina tehnoloških promena otežava predviđanje budućnosti novinarstva, ali Nokić očekuje da će se, uz razvoj veštačke inteligencije, morati uspostaviti i jasniji mehanizmi kontrole generisanih sadržaja, kroz pravila velikih organizacija, ali i zakonska rešenja.

Novinar kao svedok događaja, a ne samo prenosilac informacija

Urednik portala 020 Media Emir Tutić smatra da veštačku inteligenciju treba posmatrati kao alat koji olakšava novinarski posao, ali da njena upotreba ne sme da ugrozi autentičnost sadržaja i odgovornost autora.

Kao jednu od praktičnih prednosti izdvaja transkripciju dugih konferencija za novinare i videosnimaka, čime se skraćuje vreme pripreme vesti. AI može da pomogne i u oblikovanju rečenica i ispravljanju gramatičkih grešaka, ali svaki podatak koji ponudi mora da bude proveren, a tekst da prođe uredničku kontrolu.

“Ne smatram da je pogrešno koristiti veštačku inteligenciju. Naprotiv, mislim da će se za desetak godina nepoznavanje takvih alata smatrati nekom vrstom tehnološke nepismenosti. Ipak, moj savet kolegama je da uvek proveravaju činjenice i poštuju Kodeks novinara Srbije. Novinar je taj koji proverava informacije i odgovara za njih, dok AI može da mu pomogne u poslu“, kaže Tutić.

Posebno insistira na autentičnosti fotografija i videosnimaka, jer se, kako navodi, manipulacijom generisanim sadržajem publika lako može dovesti u zabludu.

“Zamislite vest o saobraćajnoj nesreći uz AI fotografiju oštećenog ‘golfa’. Neko može da pomisli da je to automobil konkretne osobe, iako je fotografija izmišljena. Tu postoji ozbiljan prostor za manipulaciju, kako fotografijama tako i videosadržajem“, upozorava Tutić.

Smatra da svaki sadržaj generisan veštačkom inteligencijom treba jasno označiti, kako bi publika znala šta gleda ili čita, a fotografija i snimak sa terena, treba da verno prikazuju događaj i da imaju svog autora.

Tutić primećuje da su novinarski tekstovi već postali uniformisani i da se često može prepoznati sadržaj koji je generisala veštačka inteligencija. I on smatra da je njena upotreba naročito korisna malim redakcijama, u kojima jedan ili nekoliko novinara svakodnevno obrađuju veliki broj tekstova i saopštenja.

“Nije prihvatljivo samo zadati temu, preuzeti činjenice koje je alat prikupio sa interneta i objaviti gotov tekst. To može da posluži kao predložak, ali novinar mora da proveri informacije i uredi tekst u skladu sa činjenicama i uređivačkom politikom svog medija. Važno je sačuvati autentičnost sopstvenog pisanja i uređivačkog pristupa“, ističe on.

Dodaje da odgovornost za objavljenu informaciju ostaje na novinaru, čak i kada je u njenom nastanku korišćena veštačka inteligencija. Ukoliko se objavi netačan podatak, obaveza medija je da grešku prizna, ispravi i o tome obavesti publiku.

Publika i dalje traži autentičnu reč, snimak i fotografiju

Govoreći o budućnosti profesije, Tutić ocenjuje da su pojedini poslovi već izloženi promenama, posebno u oblastima marketinga i grafičkog dizajna. Ipak, smatra da neposredno izveštavanje sa terena, barem u narednim decenijama, neće biti lako zamenjeno tehnologijom.

“Novinarstvo je i svedočenje. Ono što si video i čuo na terenu prenosiš publici. Živa komunikacija i neposredan kontakt sa ljudima nešto su što AI ne može da zameni. Publika i dalje traži autentičnu reč, fotografiju i snimak sa događaja“, kaže Tutić.

Za njega je upravo verno prenošenje onoga što se dogodilo osnovna obaveza novinara.

“Najvažnija uloga novinara je da govori istinu. Za mene je istina ključna u novinarstvu, gotovo kao zakletva svakog novinara. Kada odeš na teren, dužan si da verno preneseš šta se dogodilo, šta si video i koje su izjave date“, zaključuje Tutić.

S. Ljajić

Foto: Ustupljene fotografije

Tekst i video izjave urađeni su u okviru projekta “Novi Pazar u eri veštačke inteligencije“, koji realizuje Udruženje građana Free media, a sufinansiran je iz budžeta Grada Novog Pazara za 2026. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Iz arhive Free media:

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email

Najnovije vesti